- Morgan Stanley je imenovao zlato za svoj vodeći robni izbor za 2027. godinu, projektujući skok cene na 5.250 dolara po unci do četvrtog kvartala.
- Ciljana cena donosi potencijalni rast od gotovo 36% u odnosu na trenutne nivoe od oko 3.865 dolara, gde se plemeniti metal bori blizu jednogodišnjeg minimuma.
- Banka zauzima izrazito kontrarijanski stav u odnosu na Goldman Sachs (4.650 dolara) i širi tržišni konsenzus (4.631 dolar).
- Teza se oslanja na strukturnu potražnju centralnih banaka, fiskalne rizike i istorijsko odvajanje zlata od kretanja dolara i prinosa na obveznice.
Raskorak na Volstritu: Zlato pred novim uzletom uprkos makroekonomskim pritiscima
Dok se cene zlata kreću oko 3.865 dolara po unci, beležeći nivoe blizu jednogodišnjeg minimuma i koračajući ka svojoj najtežoj kalendarskoj godini još od 2015, analitički tim američke investicione banke Morgan Stanley povukao je potez koji je uzburkao globalna robna tržišta. U sklopu svoje sveobuhvatne strategije raspodele imovine za 2027. godinu, ova banka je zlato označila kao svoj apsolutni favorit u robnom sektoru, prognozirajući njegov uspon na 5.250 dolara po unci do četvrtog kvartala 2027.
Ovakva procena dolazi u trenutku kada veći deo Volstrita pokazuje naglašen oprez. Prinosi na desetogodišnje američke državne obveznice ponovo prelaze prag od 5,0%, indeks američkog dolara (DXY) drži se čvrsto oko 105 poena, a restriktivna retorika zvaničnika Federalnih rezervi podgreva strahove od novih podizanja kamatnih stopa. Ipak, Morgan Stanley smatra da su ovi faktori kratkoročni vetrovi u prsa koji ne mogu zaustaviti dublji, sekularni trend rasta plemenitih metala.
Kvartalna mapa puta i oštar sukob bankarskih projekcija
Putanja koju Morgan Stanley predviđa za zlato ne podrazumeva iznenadni spekulativni skok, već metodičan i postepen rast kroz sva četiri kvartala 2027. godine. Banka predviđa prosečnu cenu od 4.850 dolara u prvom tromesečju, 5.000 dolara u drugom, 5.100 dolara u trećem, pre nego što u završnom kvartalu unca dostigne vrhunac na 5.250 dolara. Prosečna projektovana vrednost za celu godinu iznosi 5.050 dolara, što je za oko 9% iznad preovlađujućeg konsenzusa analitičara.
Ovakvo pozicioniranje postavlja Morgan Stanley na čelo najoptimističnijih prognozera, znatno iznad švajcarske banke UBS, koja za kraj 2027. godine predviđa cenu od 5.000 dolara. Još je dramatičniji jaz u odnosu na Goldman Sachs. Naime, stratezi Goldman Sachsa, predvođeni Linom Tomas, nedavno su snizili svoju procenu za kraj 2027. sa 4.800 na 4.650 dolara, odlažući potencijalni novi istorijski rekord od 5.600 dolara tek za kraj 2028. godine zbog produženog pritiska visokih kamata na ETF fondove.
Centralne banke kao neuništivo dno tržišta
Temelj optimizma Morgan Stanleyja leži u činjenici da se profil kupaca zlata iz korena promenio. Nekadašnji primat zapadnih finansijskih fondova zamenjen je neprekidnom, strateškom akumulacijom od strane zvaničnog monetarnog sektora. Globalne centralne banke nastavljaju da kupuju zlato tempom od približno 85 tona mesečno, stvarajući cenovno dno koje onemogućava dublji pad unce čak i u fazama agresivnog zaoštravanja monetarne politike.
Emi Gauer, vodeća strateškinja Morgan Stanleyja za metale i rudarstvo, ističe da su uvozne brojke Narodne banke Kine na putu da zabeleže najviše godišnje nivoe još od 2017. godine. Pored Pekinga, agresivan tempo kupovine održava i Narodna banka Poljske, što svedoči o širokom trendu dedolarizacije rezervi među ekonomijama u razvoju i srednjim silama. Za ove institucije, fizičko zlato više nije samo zaštita od inflacije, već ključna neutralna imovina oslobođena rizika jurisdikcije i sankcija.
Tačke preokreta: Kada kamatni pritisak izgubi snagu
Da bi zlato premostilo razdaljinu od trenutnih 3.865 dolara do nivoa iznad 5.000 dolara, neophodno je da popuste trenutni makroekonomski pritisci. Analitičari Morgan Stanleyja identifikuju dva ključna kanala kroz koja će doći do tog preokreta:
Prvi kanal vezan je za energetsko tržište i geopolitiku. U sklopu iste ekonomske prognoze, banka predviđa pad cene sirove nafte tipa Brent ka nivou od 75 dolara po barelu kako se premija ratnog rizika na Bliskom istoku bude postepeno smanjivala. Niže cene energenata ublažiće opšti inflatorni pritisak, čime će automatski nestati potreba za daljim podizanjem kamata od strane Feda.
Drugi kanal odnosi se na prinose na američke dužničke hartije od vrednosti. Sa prinosima iznad 5%, troškovi servisiranja američkog javnog duga postaju neodrživo visoki. Morgan Stanley ocenjuje da su tržišta preterano restriktivno procenila buduću putanju Feda i da će vlasti verovatno morati da intervenišu na dugom kraju krive prinosa. Čim prinosi na obveznice počnu da padaju, zapadni institucionalni investitori, koji su tokom 2026. godine vršili neto prodaju zlatnih ETF-ova, vratiće se na tržište. Taj povratak finansijske potražnje, u kombinaciji sa već zategnutim fizičkim tržištem, poslužiće kao katalizator snažnog talasa rasta.
Strateška perspektiva: Razlika između dnevnog šuma i dugoročnog ciklusa
Aktuelna slabost zlata, koje je od svojih prethodnih rekorda blizu 5.600 dolara izgubilo oko 11% vrednosti, navela je kratkoročne trgovce na defanzivno povlačenje. Međutim, izveštaj Morgan Stanleyja naglašava razliku između onih koji trguju na osnovu nedeljnih vesti i onih koji planiraju decenijske cikluse. Dok se spekulanti fokusiraju na svaku izjavu zvaničnika centralnih banaka, suvereni fondovi i strateški alokatori koriste padove cena ispod 4.000 dolara za masovnu akumulaciju.
Ukoliko se makroekonomska projekcija Morgan Stanleyja ostvari, trenutna konsolidacija na berzama predstavlja privremenu fazu zatišja. Sa projektovanom prosečnom cenom od 5.050 dolara u 2027. godini, zlato se ne posmatra kao pasivno utočište, već kao primarna investiciona klasa spremna da nadmaši većinu konvencionalnih finansijskih instrumenata u narednom trogodišnjem ciklusu.