Zlato slomljeno prinosom od 5%: Zašto rat na Bliskom istoku više ne spasava plemeniti metal

Cena zlata pala je ispod 3.800 dolara jer prinos na obveznice SAD od 5,1% i očekivanja podizanja kamata Feda nadjačavaju uticaj rata na Bliskom istoku.

Zlato slomljeno prinosom od 5%: Zašto rat na Bliskom istoku više ne spasava plemeniti metal
  • Spot cena zlata skliznula je ispod psihološke granice od 3.800 dolara po unci, beležeći pad veći od 30% u odnosu na januarski rekord.
  • Prinos na desetogodišnje američke obveznice zadržava se iznad 5,1%, dok se dolar kreće blizu devetnaestomesečnog maksimuma.
  • Tržišta novca procenjuju verovatnoću novog podizanja kamatnih stopa Feda u decembru na čak 96%, uz otvorenu mogućnost poteza od 50 baznih poena.
  • Goldman Sachs je drugi put u mesec dana snizio projekciju za kraj 2026. godine na 4.150 dolara, označivši medveđi scenario kao novi bazni pravac.

Monetarni preokret poništava status sigurnog utočišta

Tržište plemenitih metala pretrpelo je ozbiljan tehnički i fundamentalni udarac nakon što je cena zlata na azijskim berzama probila ključnu psihološku i tehničku potporu na 3.800 dolara po unci. Spot cena se spustila na oko 3.795 dolara, zabeleživši najniži nivo u više od dvanaest meseci, dok su terminski ugovori ubeležili dnevni minus od gotovo 1,8%. Ovim kretanjem plemeniti metal je produbio gubitke na više od 30% u poređenju sa istorijskim maksimumom od 5.595 dolara iz januara, dovodeći zlato na put ka najlošijem godišnjem učinku još od 2015. godine.

Iako se globalna geopolitička scena suočava sa intenziviranjem sukoba na Bliskom istoku, uobičajena tržišna dinamika ovoga puta u potpunosti izostaje. Umesto rasta potražnje za sigurnim utočištem od rizika, zlato se našlo pod snažnim prodajnim pritiskom. Razlog leži u činjenici da se žutim metalom trenutno trguje prvenstveno kao instrumentom osetljivim na kamatne stope, gde makroekonomski signali iz Vašingtona imaju daleko veću specifičnu težinu od tenzija na terenu.

Kamatni kanal u potpunosti nadjačao geopolitički rizik

Mehanizam transmisije: Zašto skok nafte šteti zlatu

Tradicionalna ekonomska teorija nalaže da vojni sukobi i prekidi u snabdevanju energentima dovode do bekstva kapitala u zlato. Međutim, aktuelna dinamika rata između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana deluje protiv plemenitog metala kroz takozvani transmisioni kanal kamatnih stopa. Skok cena sirove nafte direktno podiže inflaciona očekivanja na američkom tržištu, što monetarne vlasti u Federalnim rezervama primorava na agresivniju politiku zaoštravanja.

Zlato je imovina koja ne donosi nikakav fiksni prinos. Kada prinos na desetogodišnje američke državne obveznice dostigne nivo od 5,15%, oportunitetni trošak držanja poluga postaje izrazito nepovoljan za velike institucionalne portfelje. Investitori se u takvim okolnostima radije opredeljuju za nerizični državni dug denominovan u valuti koja beleži devetnaestomesečni maksimum, nego za fizički metal čije čuvanje i osiguranje nose dodatne troškove.

Od obećanog popuštanja do straha od novog zaoštravanja

Preokret na tržištu posebno je uočljiv kada se uporedi sa stanjem od pre dvanaest meseci. Krajem 2025. godine cena zlata je započela istorijski uspon na krilima konsenzusa da će Federalne rezerve tokom 2026. godine sprovesti barem dva do tri kruga smanjenja kamata. Godinu dana kasnije, scenario se potpuno obrnuo: umesto monetarnog popuštanja, investitori se suočavaju sa realnošću daljeg stezanja likvidnosti.

Prema podacima sa CME FedWatch alata, finansijska tržišta trenutno uračunavaju čak 96% verovatnoće da će Federalne rezerve na decembarskom zasedanju podići referentnu stopu za 25 baznih poena. Dodatni pritisak izazvao je guverner Feda Kristofer Voler izjavom da bi moglo biti neophodno podizanje za čak 50 baznih poena ukoliko bazična inflacija nastavi da pokazuje žilavost. Oktobarski izveštaj o indeksu potrošačkih cena pokazao je da inflatorni pritisci više ne potiču samo od energenata, već se postojano šire na sektor usluga i troškove stanovanja, čime su vrata za monetarno popuštanje čvrsto zatvorena.

Uporedni prikaz istorijskog maksimuma cene zlata, nivoa tehničke podrške, revidiranih prognoza banke Goldman Sachs i aktuelne tržišne cene u novembru 2026. godine.
Uporedni prikaz istorijskog maksimuma cene zlata, nivoa tehničke podrške, revidiranih prognoza banke Goldman Sachs i aktuelne tržišne cene u novembru 2026. godine.

Pritisak na institucionalne kupce i revizije sa Volstrita

Goldman Sachs pretvara medveđi scenario u bazni

Promena makroekonomskog ambijenta nagnala je vodeće investicione banke na oštro korigovanje projekcija. Goldman Sachs je po drugi put u periodu od mesec dana snizio svoju prognozu cene zlata. Raniji cilj od 4.650 dolara za kraj 2026. godine srezan je na 4.150 dolara, dok je projekcija za kraj 2027. godine spuštena sa 4.800 na 4.650 dolara po unci. Analitičari banke ističu da se njihov raniji pesimistički scenario materijalizovao kao osnovna putanja kretanja tržišta, pri čemu se očekuje još jedno povećanje referentne kamatne stope u martu 2027. godine.

Usporavanje fizičke tražnje i dostizanje rezervnih ciljeva

Iako je institucionalna tražnja tokom prethodnih kvartala pružala amortizaciju padu, pojedini ključni stubovi podrške počinju da popuštaju. Tokom prva tri kvartala, centralne banke su akumulirale ukupno 675 tona zlata, dok su fondovi kojima se trguje na berzi (ETF) u trećem tromesečju zabeležili neto priliv od 211 tona. Ipak, pojedini najaktivniji kupci privode kraju svoje strateške cikluse.

Narodna banka Poljske, koja je od 2024. godine predvodila zvanični sektor u kupovinama, dostigla je svoj proklamovani cilj od 700 tona zlatnih rezervi. Istovremeno, maloprodajna potražnja za fizičkim zlatom u vidu investicionih poluga i kovanica beleži primetan pad na globalnom nivou. To ETF tokove ostavlja kao jedini promenljivi faktor koji može održati ravnotežu na tržištu, ali i stvara rizik od ubrzane rasprodaje ukoliko prinosi na obveznice nastave da rastu.

Tehnički vidici i prekretni momenti pred zasedanje Feda

Gubitak nivoa od 3.800 dolara ostavlja zlato tehnički ranjivim na dodatna testiranja naniže. Analitičari upozoravaju da bi nekadašnja podrška sada mogla da preuzme ulogu čvrstog nivoa otpora, dok bi objavljivanje zapisnika sa poslednjeg sastanka Odbora za operacije na otvorenom tržištu (FOMC) moglo uneti dodatnu volatilnost. Ukoliko zapisnik potvrdi oštar ton zvaničnika po pitanju inflacije, verovatnoća novog talasa likvidacije institucionalnih pozicija znatno raste.

Pritisak nije ograničen samo na zlato; deonice rudarskih kompanija i srodni plemeniti metali trpe pritisak, pri čemu se srebro za sada drži nešto stabilnije. Jedini potencijalni katalizator za kratkoročni oporavak i zatvaranje kratkih spekulativnih pozicija bio bi iznenadni signal popuštanja u retorici monetarnih vlasti. Ipak, sve dok se prinosi na desetogodišnje obveznice drže iznad nivoa od 5%, a američki dolar ostaje primarni izbor globalnih investitora, prostor za značajniji oporavak cene zlata ostaće strogo ograničen.

Povezane teme

Nastavite čitanje.