- Ukupna potrošnja zlata u Kini u prva tri kvartala 2026. godine dostigla je 684,62 metričke tone, ostvarivši blagi rast od 0,28% na međugodišnjem nivou.
- Zabeležena je oštra unutrašnja polarizacija: potražnja za investicionim polugama i kovanicama skočila je za 26,26% (na 444,58 tona), dok je prodaja nakita potonula za 33,86% (na 178,61 tonu).
- Narodna banka Kine (PBOC) zabeležila je 23 uzastopna meseca uvećavanja rezervi, dodavši 103,26 tona tokom 2026, čime su ukupne monetarne rezerve dostigle 2.409,59 tona.
- Pad domaće proizvodnje sirovina usled pooštrenih bezbednosnih standarda u rudnicima uspešno je amortizovan skokom prekookeanske proizvodnje kineskih kompanija od 15,77% (na 71,13 tona).
Tektonske promene na najvećem svetskom tržištu plemenitih metala
Najnoviji zvanični podaci Kineske asocijacije za zlato (China Gold Association – CGA) za prva tri kvartala 2026. godine otkrivaju duboke strukturne promene u ponašanju potrošača i finansijskih institucija druge po veličini svetske ekonomije. Na prvi pogled, agregatna cifra deluje stabilno: ukupna potrošnja zlata iznosila je 684,62 metričke tone, što predstavlja tek marginalno povećanje od 0,28% u poređenju sa istim periodom prošle godine. Međutim, ispod te prividne mirnoće krije se dramatična transformacija – kinesko društvo ubrzano napušta zlato kao ukrasni i statusni simbol i okreće se žutom metalu kao primarnom instrumentu očuvanja kapitala i monetarnog skloništa.
Ovaj tektonski zaokret odvija se u kontekstu postojano visokih spot cena zlata na svetskim berzama, promena u domaćoj poreskoj politici na luksuzna dobra, kao i kontinuiranih geopolitičkih previranja koja podstiču domaće štediše na beg ka opipljivoj sigurnosti.
Divergencija maloprodaje: Beg u poluge i otrežnjenje u sektoru nakita
Unutrašnja struktura kineske potrošnje pokazuje nivo raslojavanja kakav do sada nije zabeležen u modernoj istoriji ovog tržišta. Dva glavna stuba maloprodajne tražnje krenula su dijametralno suprotnim putanjama.
Investiciono zlato preuzima apsolutni primat
U segmentu fizičkih investicija, potražnja za zlatnim polugama i novčićima zabeležila je spektakularan rast od 26,26% na međugodišnjem nivou, dostigavši ukupno 444,58 tona u periodu od januara do septembra. Kineski investitori – od imućnih pojedinaca do malih porodičnih štediša – prepoznali su fizičko zlato kao najefikasniju zaštitu protiv nestabilnosti u sektoru nekretnina i fluktuacija na berzama.
Ovakva eksplozija tražnje podstakla je i korenitu promenu u distribuciji: tradicionalni posrednički kanali ubrzano gube udeo pred modelom direktne prodaje. Rafinerije i ovlašćene državne institucije sve češće nude investicione poluge direktno krajnjim kupcima, smanjujući marže i obezbeđujući maksimalnu likvidnost.
Pritisak visokih cena na tradicionalni nakit
Nasuprot investicionom bumu, sektor zlatnog nakita suočio se sa ozbiljnim hlađenjem. Potrošnja nakita pala je za čak 33,86%, zaustavivši se na 178,61 toni. Povišene cene grama zlata na domaćem tržištu odvratile su prosečne kupce od kupovine prstenja, narukvica i ogrlica, gde premije na izradu znatno povećavaju trošak u poređenju sa čistom vrednošću metala.
Kao odgovor na pad fizičkog obima, zlatarska industrija je započela tranziciju ka proizvodima više dodate vrednosti. Proizvođači se sve više fokusiraju na nakit sa fiksnom cenom po komadu (‘fixed-price’) i komade visokog umetničkog zanatstva, nastojeći da očuvaju profitabilnost uprkos smanjenoj tonaži sirovog materijala. Istovremeno, industrijska i ostala potrošnja zlata, vođena visokotehnološkim i elektronskim sektorom, zadržala je blag, stabilan rast od 1,41% i iznosila je 61,43 tone.
Institucionalna akumulacija: PBOC nastavlja dedolarizaciju rezervi
Paralelno sa kretanjima u privatnom sektoru, monetarne vlasti u Pekingu vode dugoročnu politiku strateškog repozicioniranja državnog bilansa.
Zvanične rezerve Kine na korak od 2.410 tona
Narodna banka Kine (PBOC) nastavila je neumoljivu kupovinu zlata, unevši u svoje trezore dodatnih 103,26 tona tokom prva tri kvartala. Na kraju septembra 2026. godine, ukupne zvanične zlatne rezerve Kine dostigle su 2.409,59 tona, čime se ova zemlja čvrsto pozicionirala na petom mestu u globalnim okvirima.
Ovim je zaokružen izuzetan niz od 23 uzastopna meseca sistematskog povećanja rezervi, koji traje još od novembra 2024. godine. Ovaj podatak jasno demonstrira rešenost Pekinga da smanji zavisnost deviznih rezervi od američkog dolara, ojača monetarni suverenitet i pruži nepokolebljivo sidro stabilnosti domaćoj valuti u eri globalne finansijske fragmentacije.
Trgovanje na Šangajskoj berzi i ponašanje ETF investitora
Aktivnost na domaćim berzanskim platformama pratila je opšti trend interesovanja za zlato. Kumulativni jednostrani obim trgovanja svim proizvodima na Šangajskoj berzi zlata (Shanghai Gold Exchange – SGE) porastao je za 6,75% na međugodišnjem nivou, dostigavši 25.400 tona (odnosno 50.800 tona dvostrano mereno).
Na tržištu fondova kojima se trguje na berzi (ETF), pozicije zlatnih ETF-ova porasle su za 56,11 tona tokom devet meseci, dostigavši ukupno 303,97 tona. Iako je dinamika novih priliva usporila za 28,98% u poređenju sa prethodnom godinom usled opreza institucionalnih ulagača pri istorijski najvišim nivoima cena, ukupan fond zlata pod upravljanjem ostaje na istorijskom vrhuncu, potvrđujući da kapital ne napušta tržište već konsoliduje dobitke.
Rudarska industrija: Domaća konsolidacija i prekookeanska ekspanzija
Na strani ponude, kineski rudarski sektor prolazi kroz značajne operativne promene uslovljene regulatornim merama i globalnom ekspanzijom domaćih giganata.
Pooštren bezbednosni nadzor nad domaćim ležištima
Proizvodnja sirovina unutar samih granica Kine pretrpela je privremeni pad tokom prva tri kvartala. Glavni razlog leži u obimnom podizanju bezbednosnih standarda i sveobuhvatnoj standardizaciji rada rudnika širom zemlje. Regulatorni organi sproveli su stroge inspekcije i modernizaciju bezbednosnih protokola, što je u pojedinim basenima privremeno usporilo dinamiku eksploatacije.
Inostrani rudnici kao strateški amortizer
Kako bi neutralisale domaći pad, vodeće kineske rudarske korporacije ubrzale su iskorišćavanje kapaciteta u svojim prekomorskim rudnicima. Kineske kompanije su u inostranstvu proizvele 71,13 tona zlata, što predstavlja skok od čak 15,77% u odnosu na isti period prethodne godine. Ova diverzifikacija resursa omogućila je nesmetano snabdevanje domaće privrede i pokazala ispravnost strategije akvizicije rudarskih projekata u Africi, Centralnoj Aziji i Južnoj Americi.
Implikacije za globalne tokove kapitala i budućnost cene zlata
Podaci Kineske asocijacije za zlato šalju nedvosmislenu poruku globalnim finansijskim tržištima: uloga Kine u formiranju svetske cene zlata pretrpela je kvalitativnu evoluciju. Dok je u prošlosti pad potražnje za nakitom automatski obarao uvoznu tražnju, današnji nivo gladi za investicionim polugama stvara neprobojan temelj koji neutrališe bilo kakve maloprodajne oscilacije.
Kombinacija nesalomive kupovne moći domaćih štediša, agresivne globalne ekspanzije kineskih rudarskih konglomerata i neprekidnog 23-mesečnog gomilanja rezervi u trezorima PBOC-a pozicionira Kinu kao neprikosnovenog kreatora cena na fizičkom tržištu. Zlato je u Kini prestalo da bude puki ciklični potrošački artikal i postalo je temelj nacionalne ekonomske rezilijentnosti – dinamika koja garantuje trajnu i strukturnu podršku globalnoj ceni ovog plemenitog metala u mesecima i godinama koje dolaze.