- Narodna banka Poljske (NBP) zvanično je ispunila ambiciozni plan i podigla svoje zlatne rezerve na tačno 700 tona, čime je obezbedila ulazak u elitnih deset zemalja sveta po zalihama plemenitog metala.
- Ukupna vrednost poljskog monetarnog zlata premašila je 355 milijardi zlota (oko 80 milijardi evra), uz nerealizovani računovodstveni profit veći od 140 milijardi zlota.
- Pod rukovodstvom guvernera Adama Glapinjskog rezerve su od 2016. uvećane skoro sedam puta, čime je Poljska prestigla Evropsku centralnu banku, Holandiju i Tursku.
- Monetarno zlato sada čini preko 31% ukupnih deviznih rezervi Poljske, a centralna banka najavljuje nastavak kupovina i raspodelu metala po formuli trećina u Varšavi, Londonu i Njujorku.
Monetarna prekretnica na Istoku Evrope: Varšava među globalnim gigantima
Ono što je početkom godine najavljeno kao smel strateški cilj, početkom novembra 2026. godine dobilo je zvaničnu potvrdu: Narodna banka Poljske (NBP) uvećala je svoje zlatne rezerve na tačno 700 tona. Ovim potezom Poljska je i zvanično preskočila Holandiju (612,5 tona) i Tursku, te zauzela poziciju među deset najvećih svetskih država po količini fizičkog monetarnog zlata.
Predsednik NBP-a Adam Glapinjski saopštio je ovu vest na redovnoj konferenciji za medije u Varšavi, nazvavši ostvarenje plana istorijskim postignućem za poljsku centralnu banku i celokupnu nacionalnu ekonomiju. Poljska je tokom 2026. godine vodila jednu od najagresivnijih kampanja akumulacije plemenitog metala u savremenoj finansijskoj istoriji, dodavši oko 150 tona zlata za svega deset meseci, nakon što je godinu započela sa oko 550 tona.
Prema podacima poljske centralne banke, ukupna tržišna vrednost zlatnih rezervi trenutno premašuje 355 milijardi zlota (više od 80 milijardi evra ili približno 91,4 milijarde dolara). Zahvaljujući pravovremenim kupovinama pre i tokom istorijskih skokova cene zlata, NBP beleži nerealizovanu kapitalnu dobit veću od 140 milijardi zlota (oko 31,8 milijardi evra), mada je Glapinjski naglasio da je ova cifra podložna oscilacijama usled kretanja na svetskim berzama.
Decenijska ekspanzija pod vođstvom Adama Glapinjskog
Od skromnih 102 tone do sedmostrukog uvećanja
Da bi se razumeo razmer ovog poduhvata, neophodan je istorijski osvrt. Poljska je 1996. godine raspolagala sa zanemarljivih 14 tona zlata. Kada je Adam Glapinjski 2016. godine preuzeo funkciju guvernera, nacionalni trezor brojao je 102 tone. Tokom njegovog mandata kupljeno je čak 598 tona, što predstavlja rast od gotovo sedam puta.
Tempo kupovina počeo je dramatično da ubrzava nakon 2018. godine, a kulminirao je u periodu 2024–2026. Prema zvaničnim izveštajima Svetskog saveta za zlato (World Gold Council), Narodna banka Poljske bila je najveći pojedinačni neto kupac zlata među svim centralnim bankama na svetu i tokom 2024. godine (sa kupljenih 90 tona) i u 2025. godini, kada je nabavila više od 100 tona.
Simbolička prekretnica dogodila se sredinom 2025. godine, kada su poljske rezerve po prvi put u istoriji nadmašile rezerve same Evropske centralne banke (ECB), koja raspolaže sa približno 506 tona zlata. Najnovijim oktobarskim kupovinama od oko 27 tona, sprovedenim tokom privremene korekcije cene na berzama, cilj od 700 tona u potpunosti je zaključen.
Zlato kao bedem monetarnog suvereniteta
Udeo zlata u ukupnoj strukturi deviznih rezervi NBP-a popeo se na 31% krajem septembra i početkom novembra 2026. godine. Time je ubedljivo nadmašen prethodni strateški prag od 20%, kao i privremeni cilj od 30% koji je NBP postavio pre godinu dana.
Glapinjski je naglasio da motivacija iza ovako masovne kupovine nije spekulativne prirode, već bezbednosne. Za zemlju koja se nalazi na istočnom krilu NATO saveza i direktno se graniči sa zonom oružanih sukoba u Ukrajini, fizičko zlato predstavlja ključni instrument odvraćanja od finansijskih šokova. Kao imovina bez kreditnog rizika i bez veze sa bilo kojim stranim emitentom, zlato direktno štiti stabilnost poljskog zlota (PLN), obezbeđujući monetarnu nezavisnost državi koja odlučno zadržava sopstvenu valutu van evrozone.
Geografija trezora: Balans između Londona, Njujorka i Varšave
Pitanje lokacije na kojoj se čuva nacionalno blago jedno je od najvažnijih bezbednosnih tema u Poljskoj. Guverner NBP-a potvrdio je dugoročnu doktrinu skladištenja zasnovanu na formuli jednake raspodele: jedna trećina u Londonu (Banka Engleske), jedna trećina u Njujorku (Federalne rezerve) i jedna trećina u domaćim sefovima u Poljskoj.
Glapinjski je pojasnio da se trenutno znatno veći deo nalazi u inostranstvu, prevashodno u Londonu, iz čisto tehničkih i operativnih razloga. Zlato se nabavlja na londonskom međubankarskom tržištu poluga, te je proces fizičkog transporta stotina tona u domovinu logistički složen i bezbednosno delikatan poduhvat. Ipak, redovni inspekcijski timovi NBP-a periodično posećuju trezore u Londonu i Njujorku radi fizičke verifikacije svake pojedinačne poluge.
Domaći kapaciteti se ubrzano pripremaju za prijem većih količina. U toku je završetak temeljne rekonstrukcije zgrade i izgradnja najmodernijeg trezorskog kompleksa na Trgu varšavskih ustanika u Varšavi. Kada radovi budu gotovi, trećina od ukupnih 700 tona biće trajno smeštena u poljskoj prestonici.
Pogled unapred: Zašto Varšava ne planira da se zaustavi?
Iako je cilj od 700 tona ostvaren, čelnik NBP-a je poslao jasnu poruku finansijskim tržištima: Ne vidim nijedan razlog zašto bismo prestali sa kupovinom zlata. NBP namerava da nastavi uvećanje rezervi srazmerno rastu celokupne nacionalne ekonomije i ukupnih deviznih sredstava.
Ovakva politika Poljske predstavlja jasan signal globalnim investitorima i rejting agencijama. Dok se vodeće zapadne ekonomije bore sa rastućim fiskalnim deficitima i teretom javnog duga, Varšava gradi konzervativan, izuzetno likvidan bilans stanja. Ulazak Poljske u globalnih Top 10 ne predstavlja samo statistički kuriozitet, već svedočanstvo duboke transformacije uloge zlata u modernom bankarstvu – gde se plemeniti metal ponovo prepoznaje kao vrhunski garant suvereniteta i finansijske nepovredivosti u nestabilnom geopolitičkom poretku.