- Cena zlata pala je za 2,8% na približno 3.867 dolara po unci, produžavajući gubitke treću uzastopnu sesiju zaredom.
- Rasprodaja je zahvatila i srebro, koje beleži pad veći od 3% usled pritiska snažnog američkog dolara i rasta prinosa na dužničke hartije.
- Nakon viših podataka o baznoj inflaciji (CPI), verovatnoća decembarskog povećanja kamatnih stopa od 25 baznih poena iznosi 91%, dok je šansa za agresivniji potez od 50 baznih poena porasla na 10%.
- Zvaničnica Fed-a Bet Hamak upozorila je na širenje cenovnih pritisaka i potrebu za dodatnim monetarnim zaoštravanjem radi očuvanja kredibiliteta centralne banke.
Pritisak na plemenite metale: Trokratni niz gubitaka i jačanje dolara
Tržište plemenitih metala suočilo se sa oštrim talasom rasprodaje, pri čemu je cena zlata pala za 2,8% na oko 3.867 dolara po unci. Time je zabeležen najniži nivo u proteklih nedelju dana, dok je negativni trend produžen na treću uzastopnu sesiju. Paralelno sa zlatom, snažan silazni pritisak pretrpeo je i sektor ostalih plemenitih metala — srebro je tokom istog trgovinskog dana oslabilo za više od 3%.
Glavni katalizator ovakvog kretanja na berzanskim tržištima jeste kombinacija ponovnog jačanja američkog dolara i porasta prinosa na dužničke hartije od vrednosti. Kako plemeniti metali ne donose prinos u vidu kamate ili dividende, rast kamatnih očekivanja direktno povećava oportunitetni trošak njihovog držanja u investicionim portfolijima. Istovremeno, skuplji dolar poskupljuje kupovinu zlata za međunarodne investitore koji trguju drugim valutama, što dodatno prigušuje globalnu tražnju.
Jastrebovske poruke iz Fed-a i preokret na kamatnom tržištu
Okidač za promenu raspoloženja na berzama bio je izveštaj o indeksu potrošačkih cena (CPI) u Sjedinjenim Američkim Državama, koji je pokazao tvrdokornost inflatornih pritisaka. Podaci su odmah podstakli jastrebovske reakcije monetarnih zvaničnika, a u prvi plan došla su istupanja predstavnika Federalnih rezervi.
Predsednica Federalnih rezervi Klivlenda, Bet Hamak, uputila je izrazito restriktivnu poruku investicionoj javnosti. Prema njenoj proceni, inflacija ponovo ide u neželjenom smeru, pri čemu se cenovni pritisci proširuju kroz više segmenata privrede, dok energenti predstavljaju dodatni izvor rizika zbog sekundarnih inflatornih efekata. Hamak je naglasila da Fed trenutno ne zaostaje za krivom (behind the curve), ali je upozorila da bi oklevanje moglo primorati centralnu banku na kasnije, znatno agresivnije rezove. Iz tog razloga, ona zastupa strategiju umerenih, stabilnih povećanja referentne kamatne stope, ocenivši stanje na tržištu rada kao statično pre nego zdravo.
Ovakva retorika izazvala je trenutno prilagođavanje instrumenata na tržištu novca. Prema parametrima terminskih ugovora, verovatnoća da će Federalne rezerve u decembru podići kamatnu stopu za 25 baznih poena konsolidovala se na približno 91%. Istovremeno, opcija zaoštravanja za čak 50 baznih poena, koja pre objave inflatornih podataka nije imala nikakvu tržišnu težinu, sada se vrednuje uz verovatnoću od 10%.
Fokus investitora na PPI podatke i kratkoročne tehničke nivoe
Nakon probijanja kratkoročnih linija podrške, pažnja berzanskih učesnika premeštena je na objavu indeksa proizvođačkih cena (PPI). Ukoliko proizvođačka inflacija potvrdi prelivanje ulaznih troškova na krajnje cene, očekivanja o produženom periodu visokih kamata dobiće dodatnu potvrdu, što bi moglo staviti na probu psihološki prag od 3.800 dolara po unci.
Iako dugoročni strukturni faktori, poput diversifikacije rezervi centralnih banaka i geopolitičkih neizvesnosti, i dalje pružaju stratešku osnovu zlatu, kratkoročnim kretanjima dominira monetarna dinamika. Dokle god prinosi na obveznice i kurs američkog dolara održavaju uzlazni zamah, prostor za brzi oporavak plemenitih metala ostaje ograničen makroekonomskim okruženjem koje favorizuje prinosne novčane instrumente.