Zlato posrće ka granici od 4.000 dolara: Ubrzanje rasta američkog BDP-a i bazne inflacije podgreva očekivanja novog rasta kamata

Cena zlata pala na 4.026 dolara po unci nakon što je rast američkog BDP-a ubrzao na 3,4%, a bazna PCE inflacija ojačala opklade na novo podizanje kamata Feda.

Zlato posrće ka granici od 4.000 dolara: Ubrzanje rasta američkog BDP-a i bazne inflacije podgreva očekivanja novog rasta kamata
  • Spot cena zlata pala je na 4.026 dolara po unci, dok je srebro potonulo više od 2,3% usled snažnog pritiska makroekonomskih podataka iz SAD.
  • Američki BDP u trećem kvartalu porastao je za 3,4% na godišnjem nivou, nadmašivši konsenzus analitičara od 3,2%.
  • Godišnja bazna PCE inflacija ubrzala je na 3,1%, što uz postojano nisku nezaposlenost podiže verovatnoću decembarskog rasta kamatnih stopa Feda na blizu 90%.
  • Gubitak geopolitičke premije i skok realnih prinosa guraju plemenite metale ka ključnim nivoima podrške, pri čemu tehničari upozoravaju na rizik pada zlata ka 3.900 dolara.

Snažan makroekonomski impuls iz SAD potiskuje plemenite metale

Na otvaranju američke trgovačke sesije u četvrtak, tržišta plemenitih metala zahvatio je snažan talas rasprodaje. Spot cena zlata skliznula je za 0,99% (odnosno za 40,40 dolara) na nivo od oko 4.026,20 dolara po unci, testirajući psihološki izuzetno važnu barijeru od 4.000 dolara. Istovremeno, srebro je pretrpelo znatno dublji udarac, potonuvši za 2,33% na 52,59 dolara po unci, dok su platina i paladijum zabeležili gubitke od 2,9% odnosno 1,0%.

Katalizator ove korekcije predstavljaju najnoviji izveštaji američkog Biroa za ekonomsku analizu (BEA). Preliminarna procena rasta bruto domaćeg proizvoda za treći kvartal 2026. godine pokazala je da je američka ekonomija ekspandirala po anualizovanoj stopi od 3,4%. To predstavlja znatno ubrzanje u odnosu na 2,2% zabeleženih u drugom kvartalu, ali i osetno nadmašuje konsenzus projekcija sa Volstrita koji je predviđao stopu od 3,2%. Ključni pokretači privredne ekspanzije bili su robustne investicije kompanija — pre svega u računarsku opremu i tehnologiju — kao i otporna lična i državna potrošnja.

Uporna bazna inflacija uklanja prostor za popuštanje monetarne politike

Pored snažnog ekonomskog zamaha, podaci o ličnoj potrošnji i inflaciji potvrdili su da se cenovni pritisci u SAD ne smiruju željenim tempom. Kvartalni bazni indeks cena lične potrošnje (Core PCE), koji isključuje volatilne kategorije hrane i energije i predstavlja primarni inflatorni orijentir Federalnih rezervi, porastao je za 2,5% na godišnjem nivou u trećem kvartalu, nadmašivši očekivanih 2,4%.

Na mesečnom nivou za septembar, bazni PCE indeks uvećan je za 0,3%, čime je godišnja stopa bazne inflacije podignuta na 3,1%, u poređenju sa 3,0% u avgustu. Ukupni PCE indeks na godišnjem nivou dostigao je 3,6% nakon mesečnog rasta od 0,5%. Kada se ovim podacima pridoda činjenica da su nedeljni zahtevi za naknadu za nezaposlene već šestu uzastopnu sedmicu ostali ispod praga od 200.000, jasno je da američko tržište rada i privreda ne pokazuju znake zamora koji bi opravdali snižavanje cene zaduživanja.

Uporedni prikaz ostvarenih makroekonomskih pokazatelja SAD u trećem kvartalu 2026. u odnosu na tržišni konsenzus i prethodni period.
Uporedni prikaz ostvarenih makroekonomskih pokazatelja SAD u trećem kvartalu 2026. u odnosu na tržišni konsenzus i prethodni period.

Podeljeni FOMC i rastuće opklade na decembarsko zatezanje

Tržišna reakcija na ekonomske izveštaje došla je neposredno nakon oktobarskog zasedanja Federalnih rezervi, na kom je doneta odluka o zadržavanju referentne kamatne stope u rasponu od 3,75% do 4,00%. Iako je odluka usvojena odnosom glasova 10-2, zvanični zapisnik i konferencija za medije otkrili su duboke podele u vrhu centralne banke. Dve uticajne članice Odbora guvernera, Lisa Kuk i Bet Hemak, otvoreno su glasale protiv pauze, zahtevajući momentalno podizanje kamatne stope za dodatnih 25 baznih poena usled pregrevanja pojedinih segmenata privrede.

Nakon objave robusnog BDP-a i tvrdoglave bazne inflacije, terminska tržišta su agresivno korigovala svoja očekivanja. Prema podacima CME FedWatch alata, verovatnoća da će Fed na decembarskom zasedanju podići kamatne stope skočila je na raspon između 83% i 90%. Rastući prinosi na američke trezorske zapise i jačanje dolarskog indeksa (DXY) direktno povećavaju oportunitetni trošak posedovanja zlata i srebra, imovine koja investitorima ne donosi kamatni prinos.

Dodatni faktor koji je pritisnuo cene plemenitih metala jeste popuštanje geopolitičke premije na rizik. Diplomatska inicijativa i razmena poruka između Vašingtona i Teherana uneli su dozu optimizma u pogledu stabilizacije situacije na Bliskom istoku. To je rezultiralo padom cena sirove nafte sa ranijih lokalnih maksimuma, što je istovremeno oslabilo ulogu zlata kao neposrednog kriznog štita za kapital.

Tehnički nivoi i tržišna perspektiva: Može li se odbraniti prag od 4.000 dolara?

Nakon što je probijena podrška na 4.050 dolara, zlato se našlo u zoni neposrednog testiranja nivoa od 4.000 dolara po unci. Tržišni analitičari ističu da bi zatvaranje dnevnog trgovanja ispod ove psihološke kote moglo da ubrza tehničku likvidaciju dugih pozicija.

Analitičari investicione kuće Sucden Financial procenjuju da bi u slučaju nastavka monetarnog pritiska zlato moglo da potone ka zoni između 3.900 i 3.950 dolara, dok bi srebro moglo da testira nivo od 50 dolara po unci. Sa druge strane, za neutralisanje trenutnog medveđeg pritiska i povratak uzlaznog zamaha, zlatu je potreban odlučan proboj iznad nivoa otpora od 4.110 dolara.

U kratkom roku, kretanje plemenitih metala ostaje pod dominantnim uticajem makroekonomskih signala i kretanja realnih prinosa u SAD. Dokle god ekonomska aktivnost beleži stope rasta iznad potencijala, a bazna inflacija ostaje fiksirana iznad ciljanih 2%, monetarni vetrovi nastaviće da stvaraju snažan otpor bilo kakvom dugotrajnijem rastu cene zlata.

Povezane teme

Nastavite čitanje.