- Cena zlata skliznula je u petak na približno 4.044–4.063 dolara po unci usled skoka cena nafte i obnovljenih strahova od rasta inflacije.
- Uprkos dnevnom padu od preko 1%, plemeniti metal beleži snažan nedeljni rast od oko 4%, oporavljajući se sa nedavnog minimuma od 3.870 dolara.
- Oštar pad tehnoloških akcija izazvao je likvidaciju pozicija u zlatu radi pokrivanja maržnih poziva (margin calls) na berzama.
- Investiciona banka Goldman Sachs snizila je svoju prognozu cene zlata za kraj 2026. godine sa 4.650 na 4.150 dolara po unci zbog oštrije monetarne politike Federalnih rezervi.
Energetski pritisak na plemenite metale i povratak inflatornih bojazni
Tržište plemenitih metala suočilo se u petak sa naglim promenama sentimenta, pri čemu je spot cena zlata oslabila za 1,1% i spustila se na 4.044,09 dolara po finoj unci. Decembarski fjučersi na američkoj berzi Comex zabeležili su pad od 1,5%, trgujući se po ceni od 4.053,30 dolara. Glavni pokretač ovog povlačenja bio je iznenadni oporavak cena sirove nafte, koji je ponovo rasplamsao zabrinutost investitora u pogledu perzistentne inflacije i podstakao očekivanja da će referentne kamatne stope ostati povišene znatno duže nego što se ranije prognoziralo.
Sirova nafta je na dnevnom nivou porasla za više od 1%, podržana neprekidnim tenzijama oko snabdevanja sa Bliskog istoka i bezbednosti transportnih ruta u Persijskom zalivu. Iako je nafta bila na putu dubokog nedeljnog pada usled geopolitičkog preslagivanja nakon izbornih rezultata u Sjedinjenim Američkim Državama, kratkoročni skok energenata poslao je direktan signal tržištima duga. Rast troškova energije po pravilu otežava posao centralnim bankarima u obaranju bazne inflacije ka ciljanih 2%, što direktno umanjuje privlačnost zlata kao neprinosne imovine u uslovima visokih oportunitetnih troškova držanja kapitala.
Složena tržišna dinamika: Tehnološki krah i makroekonomski test
Pored energetskih kretanja, tržište plemenitih metala pretrpelo je pritisak usled prelivanja nestabilnosti sa globalnih berzi akcija. Azijska i američka tržišta suočila su se sa oštrim talasom prodaja u tehnološkom sektoru, gde su strahovi od regulatornih mera i usporavanja investicija u infrastrukturu veštačke inteligencije izazvali najveći dnevni pad na berzama u poslednjih nekoliko meseci.
Tehnološki krah i likvidacija radi maržnih poziva
U trenucima izražene averzije prema riziku, zlato često prolazi kroz fazu privremene atipične rasprodaje. Investitori i hedž fondovi bili su prinuđeni da zatvaraju profitabilne pozicije u zlatu kako bi oslobodili gotovinu i pokrili gubitke na drugim tržištima, pre svega u tehnološkom sektoru gde su aktivirani prinudni maržni pozivi (margin calls). Kako primećuje Tim Voterer, glavni tržišni analitičar u kompaniji KCM Trade, dinamika hitnog obezbeđivanja likvidnosti privremeno je nadvladala uobičajeni status zlata kao sigurnog utočišta od rizika.
Ključni podaci o zaposlenosti i projekcije Feda
Glavni fokus globalnih investitora usmeren je ka zvaničnom izveštaju o zaposlenosti van poljoprivrede u SAD (Non-Farm Payrolls). Ovaj makroekonomski indikator ima presudan značaj za naredne korake Federalnih rezervi na decembarskom zasedanju. Prema podacima platforme CME FedWatch, tržišni učesnici trenutno procenjuju verovatnoću podizanja kamatnih stopa u decembru na 68%, što predstavlja blago smanjenje u odnosu na prethodne nedelje, ali i dalje odražava izuzetno čvrst i restriktivan stav centralne banke.
Ilija Spivak, direktor za globalnu makroekonomiju u kući Tastylive, naglašava da oporavak nafte predstavlja ključni faktor pritiska koji ograničava manevarski prostor plemenitih metala. U kombinaciji sa najavljenim obraćanjem potpredsednice Feda Mišel Bouman, investitori vagaju da li će snaga američkog tržišta rada dati dodatni argument zagovornicima oštrije monetarne politike.
Rebalans na Volstritu i dugoročna cenovna ravnoteža
Uprkos dnevnoj korekciji, šira slika pokazuje da zlato zadržava impresivan nedeljni dobitak od bezmalo 4%, što predstavlja njegov najbolji nedeljni učinak još od kraja avgusta. Metal se uspešno odlepio od nedavnog godišnjeg dna od 3.869,85 dolara, na koje je pao usled jakog dolara i geopolitičkih spekulacija nakon izbora.
Ipak, institucionalni analitičari počinju da prilagođavaju svoje modele novoj monetarnoj realnosti. Investiciona banka Goldman Sachs zvanično je revidirala svoju projekciju cene zlata za kraj 2026. godine, spustivši je sa ranijih 4.650 na 4.150 dolara po unci. Kao glavni razlog ove revizije navodi se nepokolebljiv stav Federalnih rezervi u borbi protiv tvrdokorne inflacije, koji eliminiše mogućnost skorijeg ciklusa monetarnog popuštanja.
Tržište zlata trenutno ulazi u zonu konsolidacije između 4.000 i 4.150 dolara. Dok geopolitičke neizvesnosti na Bliskom istoku i diverzifikacija deviznih rezervi centralnih banaka pružaju stabilan dugoročni oslonac ceni, kratkoročne oscilacije u potpunosti diktiraju kretanje prinosa na američke obveznice, kretanje cene nafte i dolazni podaci sa američkog tržišta rada.