- Nakon što je zlato probilo granicu od 5.000 dolara po unci, a srebro ostvarilo rast od 148% u 2025. godini, plemeniti metali su pretrpeli najoštrije jednodnevne korekcije u protekle tri decenije i ušli u fazu povišene volatilnosti.
- Eksplozija javnog duga SAD preko 120% BDP-a i kontinuirana kupovina centralnih banaka, koje su od 2022. do sredine 2026. akumulirale više od 3.900 tona zlata, ostaju ključni stubovi dugoročne podrške.
- Srebro se profilisalo kao industrijski hibrid gde čak 60% godišnje potrošnje diktiraju solarna energija, elektronika i masovna izgradnja infrastrukture za veštačku inteligenciju (AI).
- Podaci platforme BlackRock Aladdin otkrivaju da 40% portfolio modela savetnika sada uključuje alternativnu imovinu, gde zlato zauzima čak 20% alokacije unutar umerenih strategija.
Tržišni preokret: Od istorijskih rekorda do naglog povratka volatilnosti
Tržište plemenitih metala prešlo je put od istorijske euforije do otrežnjujuće volatilnosti. Tokom protekle godine cena zlata zabeležila je eksplozivan rast od 75%, prvi put u istoriji premašivši psihološku granicu od 5.000 dolara po finoj unci. Istovremeno, srebro je demonstriralo još dramatičniji zamah: nakon spektakularnog dobitka od 148% u 2025. godini, u januaru je dodalo još 19%. Međutim, taj parabolični uspon naprasno je prekinut krajem januara, kada su oba metala doživela najveći jednodnevni pad u više od trideset godina — zlato je 30. januara potonulo za 12%, dok je srebro pretrpelo pad od čak 26%.
Ovaj nagli rasplet, izazvan jačanjem američkog dolara nakon nominacije Kevina Vorša za predsednika Federalnih rezervi i skokom realnih prinosa na obveznice, iznenadio je mnoge ulagače brzinom likvidacije pozicija. Iako je zlato od vrha skliznulo za oko 10%, a cene ušle u fazu konsolidacije, volatilnost je ostala na povišenim nivoima. Pokazatelji volatilnosti skočili su za 46% kod zlata i čak 106% kod srebra, jasno stavljajući do znanja da se tržište nalazi u novom, znatno turbulentnijem režimu trgovanja.
Tri stuba koji diktiraju kretanje plemenitih metala
U strateškom izveštaju koji potpisuje Kristi Akulijan (Kristy Akullian, CFA), rukovodilac iShares investicione strategije za Ameriku u okviru kompanije BlackRock, naglašava se da nedavni krah ne poništava fundamentalne pokretače tržišta. Analiza izdvaja tri ključna makroekonomska faktora koji nastavljaju da oblikuju sudbinu monetarnih metala.
1. Eksplozija državnih dugova i beg od erozije valuta
Nivoi javnog zaduženja širom razvijenog sveta dostigli su kritične tačke. U Sjedinjenim Američkim Državama savezni dug je premašio 120% BDP-a, dok godišnji fiskalni deficit nastavlja da se kreće na neodrživih 6% do 7% BDP-a. Ovaj problem nije izolovan: državni dug je premašio 100% BDP-a i u drugim ključnim ekonomijama poput Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Kanade.
U takvom makroekonomskom okruženju, zlato istorijski potvrđuje svoju ulogu imovine koja nema rizik suverenog emitenta (no sovereign issuer risk). Za investitore zabrinute zbog degradacije kupovne moći papirnih valuta (takozvani debasement trade), zlato predstavlja primarno utočište. Iako se fokus tržišta povremeno preusmerava sa straha od duga na ekonomske prilike, strukturalna fiskalna neravnoteža ostaje trajni vetar u leđa plemenitim metalima.
2. Geopolitička fragmentacija i trajna glad centralnih banaka
Potezi monetarnih vlasti iz temelja su promenili strukturu tražnje za zlatom. Zaoštrena geopolitička polarizacija podstakla je ubrzanu diverzifikaciju deviznih rezervi dalje od američkog dolara, naročito među privredama u razvoju i geopolitički nesvrstanim zemljama. Centralne banke, koje poseduju približno 20% celokupnog ikada iskopanog zlata, kupile su više od 3.900 tona zlata u periodu od 2022. do prve polovine 2026. godine.
Ovaj institucionalni trend ne pokazuje znake posustajanja. Istraživanje Svetskog saveta za zlato (World Gold Council) ukazuje da 89% centralnih banaka očekuje nastavak rasta globalnih zlatnih rezervi, dok rekordnih 45% planira da u narednih dvanaest meseci direktno uveća sopstvene trezorske zalihe (u poređenju sa 43% u 2025. i 29% u 2024. godini). Imajući u vidu da ekonomske sile poput Kine i Brazila i dalje drže manje od 10% svojih deviznih rezervi u zlatu, potencijal za dalju institucionalnu akumulaciju ostaje ogroman.
3. Industrijski megatrendovi i strukturna plitkost tržišta srebra
Za razliku od zlata, profil srebra definisan je njegovom dvostrukom prirodom — ono je istovremeno monetarni metal i nezamenjiva industrijska sirovina. Približno 60% godišnje potrošnje srebra vezano je za industrijske procese, prevashodno proizvodnju poluprovodnika, fotonaponskih solarnih panela i električnih vozila. Samo sektor elektronike apsorbuje oko 445 miliona unci srebra godišnje.
Eksponencijalno širenje data centara, potrebe za napajanjem računarskih kapaciteta za veštačku inteligenciju i globalna elektrifikacija stvorili su snažnu strukturnu tražnju. Međutim, tržište srebra je po kapitalizaciji oko 8 puta manje od tržišta zlata, dok mu je dnevni obim trgovanja čak šest puta niži. Zbog toga svaki priliv ili odliv kapitala izaziva nesrazmerno veće oscilacije: u protekle dve decenije, godišnja volatilnost srebra bila je i do dva puta viša od volatilnosti zlata, pozicionirajući srebro kao visokorizičnu, visokoosetljivu polugu privrednog rasta.
Uloga u portfolijima: Kako institucionalni savetnici alociraju kapital
Analiza modela portfolija koje prikuplja BlackRock kroz analitičku platformu Aladdin (Advisor Portfolio Insights) otkriva značajan zaokret u ponašanju profesionalnih upravljača imovinom. Do septembra 2026. godine, čak 40% savetničkih modela uključilo je izloženost alternativnim klasama imovine, što predstavlja osetan skok u odnosu na 34% zabeleženih krajem 2025. godine.
Među umerenim (moderate) portfolijima koji koriste alternativne instrumente, zlato je zauzelo dominantno mesto. U proseku, zlato čini čak 20% ukupnog alternativnog dela portfolija, znatno nadmašujući široke robne indekse koji učestvuju sa 12%. Ukupna prosečna alokacija na alternativnu imovinu iznosi stabilnih 9% portfolija, služeći kao protivteža volatilnosti akcija i dopuna fiksnim prihodima.
Razlog za ovakvo pozicioniranje leži u istorijski dokazanoj niskoj korelaciji sa deoničkim tržištem. U statističkom uzorku od 30 meseci u kojima je indeks S&P 500 beležio negativan rezultat, zlato je ostvarilo pozitivan prinos u 40% slučajeva, potvrđujući svoju ulogu stabilizatora u trenucima tržišnog stresa. Pored fizičke alokacije, globalni ETP fondovi (fondovi kojima se trguje na berzi) premašili su 4.000 tona zlata u posedu, dok je ukupna vrednost imovine pod upravljanjem prešla 650 milijardi dolara, što potvrđuje da su berzanski fondovi postali primarni mehanizam za ostvarivanje likvidne izloženosti.
Strateški horizont: Uravnoteženiji izgledi u eri viših realnih prinosa
Iako su impresivni prinosi s početka godine ustupili mesto oprezu, BlackRock ocenjuje da su dugoročni izgledi za plemenite metale sada znatno uravnoteženiji. Kratkoročni makroekonomski pritisci — oličeni u višim realnim prinosima na obveznice i čvrstom američkom dolaru — povećavaju oportunitetni trošak držanja imovine koja ne nosi kamatni prinos. Malo je verovatno da će se eksplozivni dobici iz prethodnog perioda ponoviti istim intenzitetom u bliskoj budućnosti.
Ipak, kombinacija nezaustavljivog rasta suverenog duga, geopolitičkog prestrojavanja globalnih rezervi i sekularne industrijske potražnje stvara čvrst bezbednosni pod za oba metala. U savremenoj konstrukciji portfolija, zlato i srebro više ne predstavljaju isključivo defanzivne instrumente: zlato služi kao strateški amortizer sistemskih šokova, dok srebro nudi agresivniju polugu za kapitalizaciju tehnološke transformacije i energetske tranzicije.