Pekingova strategija: Hong Kong kao novi centar svetske trgovine zlatom

Pekingova strategija: Hong Kong kao novi centar svetske trgovine zlatom

  • Hong Kongova vlada osnovala je državnu kompaniju za kliring plemenitih metala kako bi privukla strane investitore.
  • Cilj je povećati kapacitete za skladištenje zlata u teritoriji na više od 2.000 metričkih tona u naredne tri godine.
  • Kineske rudarske kompanije koriste hongkonški berzanski tržište za prikupljanje kapitala za širenje u inostranstvu.

Preusmeravanje globalnih tokova zlata

Kina, kao najveći svetski proizvođač i potrošač zlata, svesno gradi infrastrukturu potrebnu da preuzme kontrolu nad formiranjem cena ovog plemenitog metala. Iako se trenutne cene i dalje diktiraju u Londonu i Njujorku, Peking planira da Hong Kong pretvori u ključnu tačku za trgovinu i skladištenje, čime bi se smanjila zavisnost od zapadnih finansijskih centara.

Infrastruktura i logistička prednost

Da bi se ovo ostvarilo, Vlada Hong Konga je nedavno osnovala kompaniju Hong Kong Precious Metals Central Clearing, koja je u potpunosti u državnom vlasništvu i trebalo bi da počne probni rad ove godine. Osim toga, planira se bliska saradnja sa Šangajskom berzom zlata.

Još jedna od ključnih tačaka strategije je fizička infrastruktura. Cilj je da se kapaciteti za skladištenje zlata u Hong Kongu uvećaju na više od 2.000 metričkih tona u roku od tri godine. Ovakav potez omogućio bi azijskim zemljama da uštede na troškovima transporta i logistike u poređenju sa isporukama u London, čime bi se privukli strani investitori koji traže efikasnije rešenja.

Finansiranje globalnog širenja rudnika

Kineske rudarske kompanije aktivno koriste hongkonšku berzu za prikupljanje sredstava neophodnih za akvizicije u inostranstvu. Zijin Gold International, ogranak jedne od najvećih državnih kompanija, najavio je u januaru kupovinu kanadske kompanije Allied Gold za oko 5,5 milijardi kanadskih dolara (4 milijarde dolara), čime stiče učešće u projektima u Etiopiji i Maliju.

Ovo širenje direktno finansira berza. Zijin je prošle septembra prikupio oko 28 milijardi hongkonških dolara (3,6 milijarde dolara) kroz IPO. Slično tome, Chifeng Jilong Gold Mining, najveća privatna rudarska kompanija u Kini, takođe se upisala na berzu u Hong Kongu kako bi finansirala rudnike u Laosu i Gani.

Tržišna dominacija i geopolitika

Akcije rudarskih kompanija su značajno nadmašile šire hongkonško tržište. Dok je Hang Seng indeks porastao za 28% tokom 2025. godine, akcije Zijin Mining-a su skočile za 150%. U periodu od kraja 2025. do 23. februara, Zijin je zabeležio skok od 26%, dok je Chifeng Gold porastao za 34%.

Ova koordinacija između javnog i privatnog sektora ima jasne geopolitičke motive. Kako je istakao Koichiro Kamei, šef Instituta za tržišnu strategiju iz Japana, zemlje u razvoju posmatrale su zamrzavanje ruske imovine na Zapadu i sada teže da zadrže svoje zlatne rezerve unutar svojih granica.

Centralna banka Kine povećavala je svoje zlatne rezerve 15 meseci zaredom do januara, istovremeno smanjujući udeo američkih obveznica u rezervama. Bank of America Securities procenjuje da je kineska centralna banka tek na početku ovog procesa, što bi moglo dodatno podići cene zlata, koje su trenutno na rekordnih oko 5.000 dolara po trojskoj unci.

Budućnost azijskog zlatnog standarda

Pekingova vizija pretvaranja Hong Konga u centar za trgovinu zlatom ne služi samo ekonomskim ciljevima, već predstavlja ključni korak u de-dollarifikaciji svetskog finansijskog sistema. Dok se infrastruktura gradi i dok kineske kompanije preuzimaju strateška rudarska prava širom sveta, Hong Kong postaje most između kineske proizvodnje i globalne potražnje, nudeći alternativu zapadnim centrima za trgovinu plemenitim metalima.