Zlato probilo istorijsku granicu od 4.800 dolara: Geopolitički potresi i 'trka za Grenland' uzdrmali tržišta

Zlato probilo istorijsku granicu od 4.800 dolara: Geopolitički potresi i ‘trka za Grenland’ uzdrmali tržišta

  • Cena zlata dostigla je rekordnih 4.843,67 dolara po unci usled gubitka poverenja u američki dolar.
  • Diplomatski sukob između SAD i Evrope oko kontrole nad Grenlandom izazvao je masovnu rasprodaju državnih obveznica.
  • Srebro i platina takođe beleže ekstremne vrednosti, dok investitori traže utočište u plemenitim metalima.

Globalna neizvesnost gura plemenite metale u neistražene visine

U sredu, 21. januara 2026. godine, svetska finansijska tržišta svedočila su istorijskom trenutku: cena zlata je po prvi put prešla prag od 4.800 dolara po unci. Ovaj dramatičan skok od 1,2% direktna je posledica eskalacije geopolitičkih tenzija i naglog slabljenja poverenja u američku valutu. Spot cena zlata dostigla je vrhunac od 4.843,67 dolara, dok su fjučersi za isporuku u februaru pratili ovaj trend, pozicionirajući se iznad 4.813 dolara.

Grafikon prikazuje rekordne vrednosti zlata, srebra i platine zabeležene tokom trgovinske sesije 21. januara 2026.
Grafikon prikazuje rekordne vrednosti zlata, srebra i platine zabeležene tokom trgovinske sesije 21. januara 2026.

Analiza tržišnih potresa: Grenland kao epicentar krize

Diplomatski rat i pretnje tarifama

Glavni katalizator tržišnog haosa su potezi administracije Donalda Trampa usmereni ka preuzimanju kontrole nad Grenlandom. Izjave iz Vašingtona o mogućoj upotrebi sile radi kontrole ovog arktičkog ostrva, uz pretnje novim tarifama evropskim zemljama, izazvale su oštru reakciju Brisela. Francuski predsednik Emanuel Makron javno je kritikovao američku politiku „siledžijstva“, što je investitore nateralo na masovnu prodaju dolara i trezorskih zapisa.

Monetarna politika i slabljenje dolara

Dok dolar tavori na troonedeljnom minimumu u odnosu na evro i švajcarski frank, Federalne rezerve se pripremaju za sastanak krajem januara. Uprkos pritiscima iz Bele kuće za smanjenje kamatnih stopa, očekuje se da će FED zadržati trenutni kurs. U ambijentu gde prinosi na obveznice gube trku sa inflacijom i političkim rizikom, zlato, kao imovina koja ne donosi kamatu, postaje primarno utočište za kapital.

Lančana reakcija na tržištu metala

Zlato nije jedini metal koji beleži ekstremne vrednosti. Srebro je, nakon dostizanja rekorda od 95,87 dolara, blago korigovano na 93,59 dolara. Sličan trend prati i platina, koja je dotakla 2.511,80 dolara pre nego što se stabilizovala na nešto nižim nivoima. Ovi podaci ukazuju na generalni beg investitora iz papirnih valuta u opipljivu imovinu.

Perspektive i rizici

Trenutna situacija na tržištu reflektuje duboku krizu poverenja u transatlantski savez i stabilnost globalnog trgovinskog poretka. Ukoliko se retorika između Vašingtona i NATO saveznika ne ublaži, zlato bi moglo postati jedini relevantan reper vrednosti u svetu koji se suočava sa potencijalnim preoblikovanjem granica i saveza. Tržišta sada sa zebnjom iščekuju naredne poteze centralnih banaka, dok geopolitički rizik ostaje glavni pokretač cene plemenitih metala u 2026. godini.