Centralne banke menjaju stranu: Zlato pod pritiskom, srebro ubrzava
- Turska centralna banka smanjila zlatne rezerve za oko 53 tone, na 772 tone
- Centralne banke su u 2025. godini ukupno kupile 863 tone zlata – taj tok sada preti da se preokrene
- Cena zlata pala je na 4.099 dolara po unci, a zatim se oporavila ka nivou od 4.400 dolara
- KGHM Group je u prva dva meseca 2026. proizveo 252,3 tone srebra, što je ispred prošlogodišnjeg tempa
- Coeur Mining podigao godišnju prognozu proizvodnje srebra na između 18,68 i 21,93 miliona unci
Kada kupci postaju prodavci: Šta promena kursa centralnih banaka znači za zlato
Tržište zlata suočava se sa novim izvorom pritiska koji dolazi s neočekivane strane. Analitičari nemačke kompanije Heraeus, jednog od vodećih svetskih prerađivača plemenitih metala, upozoravaju da preokret u ponašanju centralnih banaka – od kupovine ka prodaji zlatnih rezervi – uklanja jedan od ključnih oslonaca cene zlata. Kratkoročni trend, kako navode, i dalje izgleda silazno.
Ovaj zaključak dolazi u trenutku kada spot cena zlata osciluje na istorijski visokim nivoima, a geopolitička nestabilnost na Bliskom istoku dodatno zamućuje sliku za investitore i analitičare.
Turska kao ogledalo globalnog rizika
Rezerve kao poslednje utočište
Najkonkretniji primer dolazi iz Turske. Prema podacima koje citira Heraeus, turska centralna banka smanjila je svoje zlatne rezerve za oko 53 tone, na ukupno 772 tone. Od toga, 22 tone su direktno prodate, dok se preostalih 31 tona odnosi na valutne svopove pokrivene zlatom. Ovaj potez nije izolovan incident – on ilustruje fundamentalnu funkciju zlata kao likvidne aktive bez rizika druge ugovorne strane, koja se aktivira upravo u momentima finansijskog i ekonomskog stresa.
Analitičari Heraeusa naglašavaju da, iako je reč o jednoj banci, poruka je jasna: zlatne rezerve nisu nepovredive. ‘Centralne banke su lani dodale 863 tone zlata u svoje rezerve. Ako tržišna previranja nateraju centralne banke da smanje kupovinu ili počnu da prodaju, to pogađa značajan deo ukupne tražnje’, stoji u njihovoj analizi.
Trampove pretnje Iranu i volatilnost cena
Pored strukturnih faktora, kratkoročnim oscilacijama dominira američka spoljna politika. Prošlog ponedeljka, predsednik Donald Tramp zapretio je napadima na iranska postrojenja za proizvodnju energije ukoliko Hormuzki moreuz ne bude otvoren u roku od 48 sati. Reakcija tržišta bila je trenutna: cena zlata srušila se na dnevni minimum od 4.099 dolara po unci, da bi se potom oporavila ka nivou od 4.400 dolara – koji je ujedno bio i podrška s početka februara. Kada je Tramp kasnije istog dana odložio najavljene udare, deo pritiska je popustio.
Heraeus, međutim, upozorava da su ovakvi nagli skokovi i padovi samo ‘šum’ u okviru šireg, silaznog kratkoročnog trenda. Cena se konsoliduje nakon dramatičnog rasta do rekordnih nivoa u januaru, a tehnička slika ne daje signale za novi snažan uzlet. U trenutku pisanja ovog teksta, spot zlato trgovalo se na 4.568,57 dolara po unci, uz dnevni rast od 1,66%, dostigavši sesijski maksimum od 4.580 dolara.
Srebro: Proizvođači ubrzavaju, ponuda raste
KGHM napred u odnosu na prošlu godinu
Dok zlato navigira između geopolitičkih šokova i promenjive tražnje centralnih banaka, tržište srebra donosi drugačiju priču – priču o rastu ponude. Poljski rudarski gigant KGHM Group, koji srebro proizvodi kao nusproizvod pri iskopavanju bakra u Poljskoj, Severnoj Americi i Čileu, beleži solidne rezultate. U celoj 2025. godini, kompanija je proizvela 1.323 tone (42,5 miliona unci) srebra. Lani je februarska proizvodnja bila oslabljena zbog održavanja prerađivačkog postrojenja.
Ove godine, situacija je drugačija: u prva dva meseca 2026. KGHM je proizveo 252,3 tone (8,1 miliona unci), što je tempo koji premašuje prošlogodišnji, kada je isti period bio opterećen tehničkim zastojima.
Coeur Mining širi kapacitete akvizicijom
Američki proizvođač Coeur Mining takođe je revidirao prognoze naviše, nakon što je preuzeo kompaniju New Gold, čiji portfolio uključuje dva rudnika zlata sa srebrnim i bakarnim nusproizvodima. Nova godišnja prognoza iznosi između 18,68 i 21,93 miliona unci srebra, u poređenju sa 17,9 miliona unci ostvarenih u 2025. godini. Između 480.000 i 630.000 unci dolazi iz novopreuzetih rudnika, što ostavlja prostor i za organsko povećanje kapaciteta postojećih postrojenja.
Spot srebro je u ponedeljak dostiglo sesijski maksimum od 71,763 dolara po unci, a u trenutku pisanja teksta trgovalo se na 71,251 dolara, uz rast od 2,19% na dnevnom nivou.
Dva metala, dve različite priče – ali isti rizici na horizontu
Heraeus analitičari završavaju svoju analizu upozorenjem koje se tiče srebra: iako je cena ponovo iznad 70 dolara po unci, ukoliko podrška na nivou od 64 dolara bude probita, sledeći značajan tehnički nivo nalazi se tek oko 55 dolara. To je pad od gotovo 23% od trenutnih cena – scenario koji nije nemoguć u slučaju daljeg povlačenja rizičnih aktiva.
Zajednički imenilac oba tržišta ostaje isti: geopolitička neizvesnost i promena ponašanja institucionalnih aktera – pre svega centralnih banaka – definisaće kratkoročne cenovne putanje više nego fundamentalna ponuda i tražnja. Investitori koji su navikli da centralne banke budu predvidivi kupci zlata sada moraju da preračunaju svoje modele.