Zlato i rat: Zašto 'sigurno utočište' nije ono što mislite da jeste

Zlato i rat: Zašto ‘sigurno utočište’ nije ono što mislite da jeste

  • Zlato je od kraja januara 2026. korigovalo za oko 37%, a srebro za tačnih 50% – uprkos aktivnom vojnom sukobu SAD, Izraela i Irana.
  • Analitičar Avi Gilbert upozoravao je na vrhuncu tržišta da je reli ‘ekstremno opasan’ i da će uslediti snažan preokret.
  • Idealni cilj korekcije za zlato je zona od 4.000 dolara, a za srebro minimum od 53,50 dolara.
  • Istorijski obrasci pokazuju da zlato ne reaguje konzistentno na ratne sukobe, suprotno uvreženoj tržišnoj dogmi.

Parabola koja se srušila usred rata

Kada je krajem januara 2026. zlato dostiglo istorijski maksimum, većina analitičara i takozvanih ‘pumpers’ glasno je najavljivala nastavak rasta od još 50 odsto i više. U isto vreme, jedan analitičar je klijentima slao upozorenja dijametralno suprotnog sadržaja. Izveštaj od 28. januara nosio je naslov koji nije ostavljao prostora za tumačenje: ‘Ekstremno i opasno tako.’

U tom izveštaju pisalo je sledeće: ‘Nazvati ovaj potez u zlatu ‘ekstremnim’ je daleko od preterivanja. Ove vrste poteza obično završavaju veoma snažnim preokretom.’ Istog dana, pozicije u rudarskim akcijama su prepolovljene, a do kraja tog dana tržište je počelo da pada. Oni koji su pratili ovu analizu zaštitili su ogromne dobitke akumulirane od poslednjeg kvartala 2015. godine.

Ono što je usledilo potvrdilo je najgore scenarije: zlato je korigovalo oko 37 odsto, a srebro tačno 50 odsto od januarskog vrha. I sve to u periodu koji je bio praćen jednim od najozbiljnijih vojnih sukoba u novijoj istoriji – direktnim napadom Sjedinjenih Država na Iran.

Poređenje korekcije zlata (-37%) i srebra (-50%) od januarskog vrha 2026, sa naznačenim ciljnim nivoima prema Elliott talasnoj analizi
Poređenje korekcije zlata (-37%) i srebra (-50%) od januarskog vrha 2026, sa naznačenim ciljnim nivoima prema Elliott talasnoj analizi

Rušenje mita o ‘sigurnom utočištu’

Rat nije garant rasta cene zlata

Kada je 2. marta 2026. postalo poznato da su SAD izvele iznenadni napad na Iran, zlato je nakratko poraslo skoro do januarskog maksimuma – ali je taj reli bio kratkog daha i ubrzo se pretvorio u neuspeli pokušaj oporavka. Zatim su, gotovo simultano, pali akcije, obveznice, metali i dolar. Ova korelacija zbunila je mnoge koji su pokušavali da konstruišu logičan uzročno-posledični okvir.

Jedan komentar na Yahoo Finance-u pokušao je da objasni situaciju složenom kombinacijom faktora: deprecijacijom evra zbog energetske krize, povećanom potražnjom za dolarima u naftnim ugovorima i relativnom snagom dolara u odnosu na ostale valute. Analiza je zvučala ubedljivo – sve dok nisu pali i zlato, i nafta, i akcije, i dolar u isti dan, čime je ceo konstrukt izgubio osnovu.

Neurologija tržišnih zabluda

Zašto toliko iskusnih investitora i analitičara uporno veruje u mit o zlatu kao sigurnom utočištu? Odgovor leži u mehanizmu koji je Daniel Kahneman opisao u knjizi ‘Thinking Fast and Slow’: ‘Pouzdan način da se ljude navede da veruju u neistine jeste učestalo ponavljanje, jer se poznatost teško razlikuje od istine.’

Finansijski mediji i analitičari godinama ponavljaju iste narative do tačke kada postaju ‘opšteprihvaćene istine’. Upravo to je ono što Ralph Nelson Elliott naziva prirodnim ciklusima – ciklusima koji se odvijaju po sopstvenoj logici, bez obzira na geopolitičke događaje. Kako je Elliott zapisao: ‘Tekuće vesti i politička dešavanja su samo sporedna okolnost, ubrzo zaboravljena; njihov pretpostavljeni uticaj na tržišne trendove nije toliko značajan koliko se opšte veruje.’

Psihologija rizika na vrhuncu tržišta

Daniel Crosby u knjizi ‘The Behavioral Investor’ opisuje paradoks koji se ponavlja u svakom tržišnom ciklusu: pravi rizik se akumulira tokom perioda prosperiteta, a materijalizuje se tek u medvedim tržištima. Dok svi zarađuju i dopamin slobodno teče, investitori postaju sve manje selektivni i sve spremniji da plate bilo koju cenu. Rizici se gomilaju, ali ostaju nevidljivi – sve dok ne bude kasno.

Upravo to se dogodilo u januaru 2026. Isti analitičari koji su vikali ‘kupuj’ na samom vrhu bili su uhvaćeni u isti zamku kao i 2011. godine, kada je prethodni veliki ciklus u metalima dostigao vrhunac.

Gde je dno i šta dolazi posle

Tehnički ciljevi korekcije

Na osnovu Elliott talasne analize, idealni cilj korekcije za zlato je zona od 4.000 dolara, uz mogućnost kratkog proboja ispod tog nivoa. Za srebro, minimalni cilj je 53,50 dolara po unci. Prve pozicije u pojedinim rudarskim akcijama već su otvarane u blizini nedavnih minimuma, u skladu sa strategijom postepenog ulaska u pozicije.

Ključna nepoznanica: korekcija ili novi maksimumi?

Ono što ostaje otvoreno pitanje jeste priroda sledećeg oporavka. Ako se reli koji usledi nakon dostizanja ciljnih nivoa oblikuje kao petotalasna struktura, to bi signaliziralo nastavak dugoročnog bika i put ka novim istorijskim maksimumima. Međutim, ako oporavak poprimi korektivni oblik – kao što je bio slučaj sa srebrom 2011. godine – tržište bi moglo biti zarobljeno u produženom ciklusu pada koji traje godinama.

Ovu dilemu nije moguće razrešiti unapred. Jedino što je izvesno jeste da će priroda sledećeg velikog ralija biti ključni indikator za procenu dugoročnog smera tržišta metala tokom ostatka 2026. i potencijalno mnogo duže.

Lekcija koja se ponavlja

Svaki tržišni ciklus donosi novu generaciju investitora koji su uvereni da je ‘ovog puta drugačije’. Svaki put kada geopolitička kriza dostigne vrhunac, mit o zlatu kao sigurnom utočištu biva iznova aktiviran – i svaki put tržište reaguje po sopstvenoj unutrašnjoj logici, a ne po logici naslovnih strana novina. Bob Prechter je u knjizi ‘The Socionomic Theory of Finance’ to sažeo precizno: posmatrači uvek traže spoljašnje uzroke za tržišna kretanja, a kada ih ne mogu naći, pribegavaju mentalnoj akrobatici da bi sačuvali svoja uverenja.

Investitorima koji žele da izbegnu ovu zamku preostaje jedan zadatak: naučiti da razlikuju sopstvene kognitivne predrasude od objektivnih tržišnih signala. Kako je Crosby zapisao – ‘verovati u uobičajene mitove čini vas ljudskim bićem. Ali naučiti da to ne radite činiće vas uspešnim investitorom.’