Zlato skočilo na 4.800 dolara, srebro poraslo 7% — primirje SAD i Irana preokrenulo tržišta plemenitih metala

Zlato skočilo na 4.800 dolara, srebro poraslo 7% — primirje SAD i Irana preokrenulo tržišta plemenitih metala

  • Cena zlata na COMEX berzi porasla je do 3,1%, dostigavši nivo iznad 4.850 dolara po unci.
  • Srebro je skočilo gotovo 6,80%, dostigavši 76,92 dolara po unci tokom azijskog trgovačkog perioda.
  • SAD i Iran dogovorili su dvonedeljno primirje — Trump je prihvatio iranski desetotačkasti predlog kao polaznu osnovu za pregovore.
  • Od početka sukoba krajem februara, zlato je izgubilo oko 10%, a srebro više od 17% vrednosti.
  • Pregovori između Vašingtona i Teherana trebalo bi da počnu 10. aprila u Islamabadu, uz posredovanje Pakistana.

Primirje u ratu SAD–Iran izvuklo plemenite metale iz pada

Tržišta plemenitih metala doživela su snažan preokret u sredu, 8. aprila 2026, nakon što su Sjedinjene Države i Iran postigli dogovor o dvonedeljnom prekidu vatre. Vest o deeskalaciji sukoba, koji je od kraja februara potresao globalna finansijska tržišta, odmah se odrazila na cene zlata i srebra — dva instrumenta koja investitori najčešće koriste kao zaštitu od geopolitičke nesigurnosti.

Cena zlata na COMEX berzi porasla je za do 3,1%, nadovezujući se na rast od 1,2% iz prethodne sesije, i nakratko prešla granicu od 4.850 dolara po unci. Srebro je zabeležilo još dramatičniji skok — gotovo 6,80%, dostigavši 76,92 dolara po unci tokom azijskog trgovačkog perioda.

Grafikon prikazuje kretanje indeksovanih cena zlata i srebra na COMEX berzi u kljucnim fazama sukoba SAD i Irana — od perioda pre sukoba do dana objave primirja i neposredno nakon toga. Baza = 100 (vrednost pre sukoba).
Grafikon prikazuje kretanje indeksovanih cena zlata i srebra na COMEX berzi u kljucnim fazama sukoba SAD i Irana — od perioda pre sukoba do dana objave primirja i neposredno nakon toga. Baza = 100 (vrednost pre sukoba).

Šta stoji iza naglih oscilacija cena

Rat koji je srušio metale, pa ih vratio

Paradoks situacije leži u tome što je upravo geopolitički sukob najpre oštetio cene zlata i srebra. Od izbijanja rata između SAD i Irana krajem februara, zlato je izgubilo oko 10% vrednosti, dok je srebro palo za više od 17%. Razlog: visoke cene energenata i strah od usporavanja globalne ekonomije ugrozili su industrijsku potražnju za srebrom, dok je jačanje dolara pritiskalo oba metala denominovana u američkoj valuti.

Sada, sa najavom primirja, isti faktori deluju u obrnutom smeru. Dolar je oslabio, cene nafte pale su ispod 100 dolara po barelu, a optimizam oko diplomatskog rešenja podstakao je kupovinu bezbednih sredstava.

Trumpov ultimatum i iranski odgovor

Predsednik Donald Trump je u sredu objavio da su SAD pristale na dvonedeljni prekid vojnih udara, nakon što je Iran dostavio desetotačkasti predlog koji je Trump opisao kao ‘prihvatljivu polaznu osnovu za pregovore’. Ova odluka doneta je manje od dva sata pre isteka Trumpovog sopstvenog roka — pretnje da će biti uništena ‘čitava iranska civilizacija’ ukoliko Teheran ne otvori Hormuzki moreuz.

Iran je, zauzvrat, potvrdio da može garantovati slobodan prolaz kroz moreuz tokom dvonedeljnog perioda. Pakistan, koji je posredovao između dve strane, uspeo je da izdejstvuje produžetak diplomatskog prozora. Iranski Vrhovni savet bezbednosti saopštio je da će pregovori početi 10. aprila u Islamabadu, uz napomenu da početak razgovora ne znači i kraj sukoba.

Tržišni kontekst: zašto su metali reagovali tako brzo

Brzina reakcije tržišta plemenitih metala nije slučajna. Zlato i srebro su u periodu sukoba bili pod dvostrukim pritiskom — s jedne strane, jak dolar i visoke kamatne stope smanjivali su njihovu atraktivnost kao neprihodonosnih sredstava; s druge, usporavanje globalne ekonomije zbog skupih energenata pritiskalo je industrijsku komponentu potražnje, posebno za srebrom. Čim je primirje objavljeno, oba pritiska su se ublažila istovremeno, što je izazvalo nagli skok cena.

Prognoza: volatilnost ostaje, ali uz blagi uzlazni trend

Ross Maxwell, direktor globalne strategije u VT Markets, upozorava da će zlato i srebro ostati visoko volatilni do kraja godine, ali uz blagi uzlazni nagib sve dok makroekonomski uslovi budu povoljni. Po njegovoj oceni, zlato će i dalje imati podršku u svojoj ulozi ‘sigurne luke’, posebno ako geopolitičke tenzije potraju ili ako globalni rast nastavi da usporava. Srebro, međutim, može imati mešovite rezultate — kao industrijski metal, ono je osetljivije na eventualne negativne posledice visokih cena energije po svetsku privredu.

Maxwell savetuje investitorima postepeno ulaganje umesto jednokratnih velikih pozicija, uz strategiju prosečenja troškova u slučaju naglih korekcija. ‘Ostati fokusiran na dugoročne ciljeve, a ne na kratkoročne oscilacije cena, ključno je u navigaciji ovako nesigurnog okruženja’, naglasio je on.

Renisha Chainani, šef istraživanja u kompaniji Augmont, daje konkretne tehničke okvire: zlato bi ove nedelje trebalo da trguje u rasponu od 4.580 do 4.800 dolara po unci, dok se srebro očekuje između 67 i 77 dolara po unci — pri čemu bi proboj izvan ovih zona mogao da signalizira novi, snažniji trend u jednom ili drugom smeru.

Ono što je izvesno jeste da diplomatski kalendar — počevši od razgovora u Islamabadu 10. aprila — postaje jednako važan faktor za cene zlata i srebra kao i tradicionalni makroekonomski pokazatelji. Svaki novi signal iz pregovaračke sale može da pokrene tržišta plemenitih metala u oba pravca, što od investitora zahteva poseban oprez i disciplinu u upravljanju rizikom.