Kina 19 meseci zaredom povećava zlatne rezerve: Ukupne devizne rezerve prešle 3,44 biliona dolara
- Kina je u maju 2026. povećala zlatne rezerve po 19. put uzastopno, na 74,96 miliona troy unci
- Ukupne devizne rezerve dostigle su 3,4422 biliona dolara — najviši nivo od novembra 2015.
- Mesečni rast deviznih rezervi iznosio je 31,7 milijardi dolara, odnosno 0,93 odsto
- Kineska spoljna trgovina u prva četiri meseca 2026. porasla je za 14,9 odsto na godišnjem nivou
Peking sistematski gradi finansijski štit od globalnih turbulencija
Kina je u maju 2026. godine po 19. uzastopni mesec povećala svoje zlatne rezerve, pokazuju zvanični podaci Državne uprave za devizne rezerve (SAFE). Na kraju maja, zlatne rezerve Kine stajale su na 74,96 miliona troy unci, što je za 320.000 troy unci više nego mesec ranije. Istovremeno, ukupne devizne rezerve porasle su na 3,4422 biliona dolara — nivo koji zemlja nije videla još od novembra 2015. godine.
Ovaj dvostruki rast nije slučajnost. Reč je o promišljenoj strategiji diversifikacije rezervi u trenutku kada globalna ekonomska nesigurnost ne pokazuje znake popuštanja, a dolar kao dominantna rezervna valuta sve češće postaje instrument geopolitičkog pritiska.
Zlato kao strateški instrument, a ne samo imovina
Zaštita od valutnih oscilacija i inflacije
Zhao Qingming, iskusni finansijski analitičar, ističe da Kina kroz sistematsku kupovinu zlata optimizuje strukturu svojih rezervi i štiti se od rizika koje donose nagle promene vrednosti ključnih svetskih valuta. Za razliku od deviznih rezervi čija vrednost direktno zavisi od monetarne politike zemalja emitenta, zlato poseduje suverenu nezavisnost — ono ne može biti zamrznuto, sankcionisano niti devalvirano jednostranom odlukom neke vlade.
Xi Junyang, profesor na Šangajskom univerzitetu za finansije i ekonomiju, dodaje da zlato funkcioniše i kao efikasan instrument zaštite od inflacije, čuvajući realnu vrednost imovine u uslovima kada prekookeanska inflacija erodira kupovnu moć papirnih valuta.
Zlatne rezerve kao temelj internacionalizacije juana
Stručnjaci se slažu da rast zlatnih rezervi ima i simboličku, ali i suštinsku ulogu u projektu internacionalizacije kineske valute. Što su zlatne rezerve veće, to je kredibilitet juana čvršći u očima međunarodnih investitora i centralnih banaka koje razmatraju diversifikaciju sopstvenih portfolija van dolara i evra.
Korekcija cene zlata: Balon ili zdrava pauza?
Spot cena zlata u Londonu pala je u petak na 4.327 dolara po troy unci, približavajući se godišnjoj zatvorenoj ceni od 4.325 dolara zabeleženih 31. decembra 2025. Zhao Qingming ovaj pad tumači kao prirodnu posledicu četvorogodišnjeg rasta: ‘Zlato je raslo četiri uzastopne godine, a strmoglavi skokovi stvorili su cenovne balone. Korekcija je stoga neizbežna i razumna.’ Xi Junyang pak naglašava da Kina povećava zlatne rezerve postepeno i kontrolisano, zbog čega kratkoročne oscilacije cena imaju ograničen uticaj na ukupnu vrednost njenih rezervi.
Devizne rezerve na desetogodišnjem maksimumu
Šta stoji iza rasta od 31,7 milijardi dolara
SAFE je objasnio da je mesečni rast deviznih rezervi za 31,7 milijardi dolara rezultat kombinacije faktora: jačanja indeksa američkog dolara, rasta globalnih cena imovine i kursnih prilagođavanja. Kina već deset uzastopnih meseci drži devizne rezerve iznad 3,3 biliona dolara, što svedoči o strukturnoj stabilnosti njene spoljnoekonomske pozicije.
Xi Junyang ovu stabilnost dovodi u vezu sa rastom sveukupne nacionalne snage Kine, uravnoteženim međunarodnim plaćanjima i snažnom spoljnom ekonomskom otpornošću. Posebno ističe direktnu vezu između deviznih rezervi i izvoznih performansi.
Trgovinska ekspanzija kao gorivo rezervi
Podaci Kineske generalne uprave carina pokazuju da je ukupna spoljna trgovina Kine u prva četiri meseca 2026. dostigla 16,23 biliona juana (oko 2,39 biliona dolara), što je rast od 14,9 odsto na godišnjem nivou. Izvoz je porastao za 11,3 odsto na 9,33 biliona juana, dok je uvoz skočio za čak 20 odsto na 6,9 biliona juana — signal da domaća tražnja ostaje robusna uprkos globalnim pritiscima.
Strateška poruka svetu: Stabilnost nije slučajnost
Kombinacija rekordnih deviznih rezervi i neprekidnog gomilanja zlata šalje jasnu poruku međunarodnim finansijskim tržištima: Kina gradi finansijsku tvrđavu koja je sve manje zavisna od volje Vašingtona ili Frankfurta. Devetnaest uzastopnih meseci kupovine zlata nije rutinska operacija centralnog bankara — to je strateška odluka čiji se puni efekti mogu sagledati tek u kontekstu šire geopolitičke preraspoređivanja globalnih finansijskih tokova. Dok cena zlata prolazi kroz zdravu korekciju, Peking nastavlja da tiho, ali uporno, puni trezore — i to govori više od bilo koje zvanične izjave.