Zlato raste iznad 4.200 dolara: Napredak pregovora SAD i Irana diže cenu, ali Fed koči dalji rast

Zlato raste iznad 4.200 dolara: Napredak pregovora SAD i Irana diže cenu, ali Fed koči dalji rast

  • Zlato je poraslo za skoro 1,3% i trguje se oko 4.208 dolara nakon što su SAD i Iran postigli dogovor o mapi puta za konačni sporazum u roku od 60 dana.
  • Potpredsednik SAD Džej Di Vens potvrdio je da je Hormuzki moreuz otvoren, što je smirilo tržišta energenata.
  • Tržišta procenjuju 73% verovatnoće povišenja kamatnih stopa Federalnih rezervi u septembru, što ograničava rast cene zlata.
  • Prinos na dvogodišnje američke državne obveznice dostigao je 4,23%, najviši nivo od februara 2025. godine.
  • Tehnička analiza ukazuje na medvedski kratkoročni trend dok cena ostaje ispod 200-dnevnog prostog pokretnog proseka na nivou od oko 4.469 dolara.

Diplomatski proboj u Švajcarskoj menja raspoloženje na tržištu plemenitih metala

Cena zlata beleži značajan oporavak u ponedeljak, 22. juna 2026. godine, nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran okončali prvi krug direktnih pregovora u Švajcarskoj. Posrednici u ovim razgovorima bili su Pakistan i Katar, a rezultat je zajednička izjava u kojoj se navodi da su obe strane usaglasile mapu puta za postizanje konačnog sporazuma u roku od 60 dana. Dogovoreno je i nastavak tehničkih pregovora tokom ostatka sedmice.

Potpredsednik SAD Džej Di Vens ocenio je da su pregovarači postavili ‘veoma dobru osnovu za uspešan konačni dogovor’ i eksplicitno potvrdio da je Hormuzki moreuz — jedna od najstrategičnijih pomorskih ruta na svetu kroz koju prolazi oko 20% globalne trgovine naftom — i dalje otvoren za plovidbu. Ova poruka imala je neposredan efekat na finansijska tržišta: cene nafte su se povukle prema nivoima pre izbijanja sukoba, a zlato je prekinulo trodnevni niz pada.

Dva suprotstavljena pritiska drže zlato u škripcu

Geopolitičko popuštanje napetosti: ograničen, ali realan podsticaj

Smanjenje geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku tradicionalno slabi potražnju za zlatom kao sigurnom lukom. Paradoksalno, u ovom slučaju zlato ipak raste — ali iz specifičnog razloga. Tržišta su bila izuzetno napeta nakon što je Iran prethodno zatvorio Hormuzki moreuz, što je izazvalo nagli skok cena energenata i ubrzalo inflacione pritiske u SAD. Sada, sa otvaranjem moreuza i perspektivom diplomatskog rešenja, deo te premije rizika se povlači, ali inflacioni trag koji je energetski šok ostavio već je ugrađen u ekonomske podatke i monetarnu politiku.

Upravo taj inflacioni nasleđeni efekat ostaje ključan faktor koji podržava cenu zlata kao zaštite od inflacije, čak i dok geopolitička premija opada.

Federalne rezerve: Glavni kočničar rasta cene zlata

Dok diplomatija pruža vetar u leđa zlatnim bikovima, monetarna politika deluje u suprotnom smeru. Nedavni sastanak Federalnog komiteta za otvoreno tržište (FOMC) rezultirao je znatno hawkish stavom centralnih bankara, koji su reagovali na inflacioni udar uzrokovan rastom cena energenata. Posledica je dramatična promena u tržišnim očekivanjima: prema alatu CME FedWatch, investitori sada procenjuju 73% verovatnoće da će Fed podići kamatne stope u septembru.

Ovakva očekivanja direktno pritiskaju zlato kroz dva kanala. Prvo, viši prinosi na američke državne obveznice povećavaju oportunitetni trošak držanja zlata, koje ne donosi prinos. Prinos na dvogodišnje obveznice SAD dostigao je u ponedeljak 4,23%, što je najviši nivo od februara 2025. godine. Drugo, jači američki dolar — koji se održava blizu nedavnih maksimuma zahvaljujući hawkish signalima Feda — čini zlato skupljim za kupce koji plaćaju u drugim valutama, čime se suzbija globalna potražnja.

Poređenje tri ključna tržišna pokazatelja na dan 22. juna 2026: normalizovani indeks cene zlata (~94% od godišnjeg maksimuma, $4.208/oz), verovatnoća povišenja kamatnih stopa Feda u septembru (73% prema CME FedWatch) i prinos na dvogodišnje američke državne obveznice (4,23%, najviši od februara 2025).
Poređenje tri ključna tržišna pokazatelja na dan 22. juna 2026: normalizovani indeks cene zlata (~94% od godišnjeg maksimuma, $4.208/oz), verovatnoća povišenja kamatnih stopa Feda u septembru (73% prema CME FedWatch) i prinos na dvogodišnje američke državne obveznice (4,23%, najviši od februara 2025).

Tehnička slika: Medvedi još uvek drže inicijativu

Posmatrano kroz prizmu tehničke analize, kratkoročna perspektiva za zlato ostaje naklonjena prodavcima. Cena se i dalje kreće ispod 200-dnevnog prostog pokretnog proseka (SMA) koji se nalazi na oko 4.469 dolara, što je klasičan signal medvedskog trenda. Indeks relativne snage (RSI) na dnevnom grafikonu drži se oko vrednosti 40, što ukazuje na slabu kupovnu dinamiku, dok MACD ostaje blago negativan — što sugeriše da svaki pokušaj oporavka privlači nove prodavce.

Na strani otpora, pored 200-dnevnog SMA na 4.469 dolara, značajnija prepreka za bikove nalazi se kod 100-dnevnog SMA na oko 4.714 dolara. Na strani podrške, ključna zona je horizontalni nivo od 4.000 dolara — proboj ispod te granice otvorio bi put ka daljoj slabosti i potvrdio bi dominantnu medvedsku strukturu.

Izveštaj o inflaciji PCE kao sledeći katalizator

Tržišta zlata ulaze u sedmicu opterećenu neizvesnošću sa oba fronta. Diplomatski pregovori između SAD i Irana nastavljaju se na tehničkom nivou, a svaki novi signal — pozitivan ili negativan — može izazvati nagle oscilacije cene. Međutim, ključni makroekonomski događaj koji se iščekuje je objavljivanje izveštaja o inflaciji merene indeksom ličnih potrošačkih rashoda (PCE), koji Fed smatra primarnim merilom inflacije pri donošenju odluka o kamatnim stopama.

Ako PCE podaci pokažu da inflacija ostaje uporno visoka, tržišta će dodatno pojačati okladu na septembarski rast kamatnih stopa, što bi dodatno pritisnulo zlato. Obrnuto, iznenađujuće niska inflacija mogla bi da ublaži hawkish pritisak i pruži zlatnim bikovima prostor za napad na 200-dnevni pokretni prosek. U takvom okruženju, zlato ostaje metal uhvaćen između dve sile — geopolitičke nade i monetarne realnosti — a ishod te bitke odredit će smer kretanja cene u narednim nedeljama.