Kina gasi polugu u trgovanju zlatom, dok fizičko tržište dobija na značaju

Promena koja prevazilazi maloprodajno tržište

Kineske banke pripremaju obustavu pojedinih proizvoda koji malim ulagačima omogućavaju trgovanje zlatom uz polugu. Prema podacima iz izvora, mera obuhvata ugovore sa odloženom isporukom i spot proizvode uz marginu, uključujući strukture nalik AUT+D ugovorima.

Datum prestanka usluga određen je za 24. jul 2026. godine. Među institucijama koje su objavile promene nalaze se Postal Savings Bank of China, ICBC, Ping An Bank i China Guangfa Bank. Pre formalne obustave, banke su podigle zahteve za marginom na 140 odsto, što je znatno otežalo održavanje pozicija zasnovanih na poluzi.

Zvanično obrazloženje usmereno je na zaštitu klijenata od snažnih oscilacija cene zlata. Međutim, istovremene odluke više velikih banaka otvaraju pitanje da li je reč samo o kontroli rizika ili o širem preoblikovanju načina na koji se zlato kupuje, prodaje i vrednuje na kineskom tržištu.

Od papirnih potraživanja ka metalnoj isporuci

Razlika između ugovora i poluge

Na glavnim zapadnim tržištima, pre svega u Londonu i Njujorku, veliki deo trgovine zlatom odvija se kroz ugovore, a ne kroz fizički prenos poluga. Kupac dobija finansijsko potraživanje vezano za cenu zlata, dok isporuka metala najčešće nije potrebna.

Takav sistem omogućava da obim finansijskih potraživanja višestruko premaši količinu metala koja je odmah raspoloživa za isporuku. Kritičari ovog modela smatraju da veliki promet sintetičkih ugovora može imati znatan uticaj na referentnu cenu, jer tržište ne reaguje isključivo na ponudu i tražnju fizičkog zlata.

Kineski potez, prema tumačenju iz izvora, ne znači zabranu kupovine zlata. Fizičko zlato ostaje dostupno građanima, dok se smanjuje prostor za trgovanje proizvodima koji uz mali depozit daju izloženost znatno većoj nominalnoj vrednosti.

Šangaj kao fizički oslonac

Šangajska berza zlata ima drugačiji model poravnanja od tržišta na kojima dominiraju derivati. Kod trgovina koje se poravnavaju kroz sistem fizičke isporuke, metal mora da bude prebačen između odgovarajućih trezora. Time je veza između transakcije i raspoloživog zlata neposrednija.

Ukoliko takav model dobije veći međunarodni značaj, tržište bi moglo da dobije konkurentski signal za formiranje cena. To ne znači automatski da će cena zlata naglo porasti, ali povećava mogućnost da se razlika između finansijskih ugovora i cene fizičke isporuke pažljivije prati.

Hong Kong gradi kapacitet

Važan deo infrastrukture nalazi se u Hong Kongu, koji može da poveže međunarodni kapital sa kineskim tržištem. Izvor navodi da se skladišni kapacitet za zlato širi sa približno 200 tona na više od 2.000 tona.

Takvo povećanje ima značaj zato što trgovina zasnovana na fizičkoj isporuci zahteva trezore, osiguranje i logistiku. Za trgovinu čistim finansijskim ugovorima taj infrastrukturni sloj nije potreban u istoj meri.

Istorijski primer i granice poređenja

Londonski fond za zlato iz 1968. godine

Poređenje sa slomom Londonskog fonda za zlato iz 1968. godine nudi istorijski okvir, ali ne predstavlja dokaz da će se isti scenario ponoviti. Tada su Sjedinjene Države i evropski saveznici pokušavali da održe cenu zlata na 35 dolara po unci prodajom državnih rezervi na tržištu.

Kako je potražnja za fizičkim metalom rasla, mehanizam odbrane cene postao je neodrživ. Londonsko tržište zlata privremeno je zatvoreno u martu 1968. godine, a potom je uspostavljen sistem sa zvaničnom i slobodnom tržišnom cenom. Američka vlada je 1971. godine ukinula konvertibilnost dolara u zlato.

Ključna razlika je u tome što je kriza šezdesetih godina bila odgovor na pritisak na tadašnji monetarni sistem, dok se sadašnja kineska promena predstavlja kao postepeno regulatorno sužavanje trgovine uz polugu i jačanje fizičke infrastrukture.

Centralne banke šalju rezervni signal

Centralne banke ostaju jedan od najvažnijih izvora tražnje za fizičkim zlatom. Prema podacima navedenim u izvoru, kupile su 244 tone zlata u prvom tromesečju 2026. godine, što je označeno kao rekord za prvi kvartal.

Kontinuirana kupovina može da ukazuje na želju monetarnih vlasti da diverzifikuju rezerve, smanje izloženost pojedinim dužničkim instrumentima i obezbede imovinu bez kreditnog rizika izdavaoca. Ipak, motivi pojedinačnih centralnih banaka nisu uvek javno dostupni, naročito kada kupovine nisu odmah prijavljene.

Za tržište će biti važna dva pokazatelja: premija koju kupci plaćaju za provereno fizičko zlato u odnosu na referentne ugovore i nastavak promena u strukturi deviznih rezervi centralnih banaka.

Tri moguća pravca razvoja

Postepeno približavanje cena

Prvi scenario podrazumeva uredno približavanje cena fizičkog i finansijskog zlata. U tom slučaju, Šangaj bi postepeno povećavao uticaj, dok bi London i Njujork prilagođavali tržišne mehanizme bez većeg poremećaja.

Trajniji cenovni raskorak

Drugi scenario je stabilna razlika između cena na tržištima sa fizičkom isporukom i cena koje formiraju tržišta derivata. Takav razvoj bi povećao rizik razlike između kotirane cene i cene po kojoj se metal zaista može nabaviti.

Šira promena vrednovanja

Treći scenario podrazumeva snažniji pritisak fizičke tražnje, uz nastavak kupovine centralnih banaka i manju dostupnost proizvoda sa polugom u Kini. To bi moglo da promeni odnos snaga u globalnom formiranju cene, ali bi za takvu procenu bili potrebni jasni i trajni tržišni pokazatelji.

Tržište će testirati novu arhitekturu

Obustava marginiranih proizvoda u kineskim bankama predstavlja više od administrativne promene za male investitore. Ona se uklapa u širi razvoj infrastrukture za fizički isporučivo zlato, od Šangaja do Hong Konga.

Najvažnije pitanje nije da li će papirno trgovanje nestati, već da li će fizička isporuka dobiti dovoljno veliku ulogu da trajno utiče na globalne referentne cene. Odgovor će zavisiti od premija za fizički metal, kretanja rezervi centralnih banaka i sposobnosti tržišta da povežu rastuću azijsku potražnju sa postojećim zapadnim sistemom trgovanja.