Investiciono zlato: Sigurna luka u vremenu inflacije i devalvacije dinara

Investiciono zlato: Sigurna luka u vremenu inflacije i devalvacije dinara

  • Investiciono zlato pomaže u očuvanju vrednosti novca tokom inflacije
  • Zlatne poluge i zlatni dukati su najčešći oblici ulaganja kod nas
  • Dinar je u poslednjih 10 godina izgubio kupovnu moć uprkos stabilnom kursu
  • Grafikon prikazuje rast cene zlata u dinarima u poslednjoj deceniji

U vremenu kada novčanica u novčaniku vredi sve manje, ljudi sve češće postavljaju pitanje: u šta uložiti da bi se sačuvala vrednost imovine? Jedan od odgovora koji se sve češće čuje – investiciono zlato.

Možda zvuči staromodno, ali zlato kao investicija nikada nije izašlo iz mode. U svetu punom ekonomskih neizvesnosti, ratova i inflatornih pritisaka, ono ostaje simbol stabilnosti. A kada govorimo o Srbiji, gde dinar nominalno deluje stabilno, ali realno gubi kupovnu moć – zlato postaje još zanimljivije.

Zašto baš investiciono zlato?

Investiciono zlato je zlato visokog stepena čistoće (najčešće 999,9), koje se prodaje u vidu zlatnih poluga i zlatnih dukata. Njegova prednost je što nije podložan PDV-u i lako se može prodati bilo gde u svetu.

Kada inflacija krene da “jede” dinar, investiciono zlato čuva vrednost. Dok cene rastu, cena zlata najčešće prati (ili čak nadmašuje) te promene. Tako ono postaje svojevrsni “ekonomski štit” za vaše ušteđevine.

2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 30.000 RSD 40.000 RSD 50.000 RSD 60.000 RSD 70.000 RSD

Šta pokazuje istorija cene zlata u dinarima?

Prema dostupnim podacima, cena jedne unce zlata u dinarima je u poslednjih deset godina porasla sa oko 30.000 RSD na više od 70.000 RSD. To nije samo posledica globalnog rasta cene zlata, već i pokazatelj kako inflacija i promena realne vrednosti dinara utiču na domaćeg investitora.

Zanimljivo je da i u godinama kada je dinar bio relativno stabilan prema evru, kupovna moć građana je opadala. Cene osnovnih proizvoda, stanova, goriva – sve je raslo. A zlato? I ono je raslo, ali u vašu korist.

Koje oblike zlata biraju građani Srbije?

Najčešći izbor su male zlatne poluge od 1g, 5g ili 10g, kao i popularni zlatni dukati poput bečkih filharmoničara. Razlog? Likvidnost i pristupačnost. Sa manjim polugama lakše je upravljati investicijama i prodavati ih po potrebi.

Veće poluge (od 50g, 100g ili 1kg) jesu isplativije po gramu, ali zahtevaju veći početni kapital. Zato su češći kod iskusnijih investitora ili onih koji žele da u zlatu drže značajan deo svoje imovine.

Da li je sada pravo vreme za kupovinu?

Na to pitanje ne postoji univerzalan odgovor. Ali jedno je sigurno – ako verujete da će inflacija nastaviti da raste, a dinar da gubi svoju realnu vrednost, investiciono zlato je svakako vredno razmatranja.

Ulaganje u zlato ne donosi kamatu, ali zato čuva vrednost. A u današnjem svetu, to je možda i važnije.