JPMorgan prognozira zlato na 6.300 dolara: Kupovina centralnih banaka menja pravila igre
- JPMorgan Chase prognozira da bi cena zlata mogla dostići 6.300 dolara po unci do kraja 2026. godine
- Centralne banke širom sveta planiraju godišnju kupovinu između 755 i 800 tona zlata kao zaštitu od valutnih rizika
- Medijana prognoze 31 analitičara u Reuters anketi iznosi svega 4.916 dolara — daleko ispod JPMorganovog cilja
- Morningstar savetuje investitorima da ne ulažu više od 15 odsto portfelja u imovinu vezanu za zlato
Zlato na istorijskim visinama — i dalje raste?
Zlato oduvek cveta u vremenima straha. Kada privrede posustaju, geopolitičke tenzije eskaliraju ili finansijska tržišta uđu u zonu neizvesnosti, investitori se instinktivno okreću plemenitim metalima kao sigurnom utočištu. Upravo na toj logici počiva i najnovija, smela prognoza JPMorgan Chasea — jedne od najvećih banaka na Vol Stritu.
Prema procenama ove finansijske institucije, cena zlata mogla bi skočiti na 6.300 dolara po unci do kraja 2026. godine. Prognoza je odmah pokrenula živu debatu na globalnim finansijskim tržištima i obnovila investitorski interes za fizičko zlato, fondove koji prate cenu ovog metala, kao i akcije rudarskih kompanija. Trenutna tržišna cena zlata kreće se u rasponu od 4.700 do 4.800 dolara po unci, što znači da bi JPMorganov scenarijo podrazumevao rast od skoro 35 odsto u relativno kratkom roku.
Ipak, nije čitav analitički svet jednodušan. Reuters anketa sprovedena u aprilu 2026. godine, koja je obuhvatila mišljenja 31 analitičara, dala je medijanu prognoze od svega 4.916 dolara po unci — cifru koja je znatno skromnija od JPMorganovog cilja, ali i dalje ukazuje na bullish raspoloženje na tržištu.
Šta stoji iza rekordnih prognoza
Centralne banke kao pokretačka sila
U srži JPMorganove analize nalazi se jedan dominantan faktor: masovna kupovina zlata od strane centralnih banaka. Zemlje Azije, Bliskog istoka i tržišta u razvoju ubrzano smanjuju zavisnost od američkog dolara kao rezervne valute. Umesto toga, povećavaju zlatne rezerve kako bi se zaštitile od valutnih oscilacija i geopolitičkih šokova.
Gregory Shearer, šef strategije za bazne i plemenite metale u JPMorgan Chaseu, ostaje optimističan uprkos nedavnim tržišnim turbulencijama. Prema njegovim rečima, prisutan je ‘kontinuiran trend diversifikacije‘ od papirnih ka realnim sredstvima, poput zlata, a potražnja centralnih banaka ‘ima još prostora za rast’. Istraživački tim banke procenjuje da bi centralne banke mogle nastaviti sa godišnjom kupovinom između 755 i 800 tona zlata tokom 2026. godine.
Natasha Kaneva, šefica globalne strategije za sirovine u JPMorgan Chaseu, dodaje da trendovi koji podupiru cene zlata ‘nisu iscrpljeni’ i da bi mogli nastaviti da guraju cene naviše tokom narednih nekoliko godina.
Geopolitička neizvesnost kao gorivo za rast
Pored strukturnih promena u politici centralnih banaka, cene zlata reaguju i na duboko uznemirujuće globalno okruženje. Ratovi na Bliskom istoku, trgovinski sporovi, rastuće carine i zabrinutost zbog nivoa globalnog duga pojačavaju investitorsku anksioznost. U takvim okolnostima, zlato se tradicionalno posmatra kao ‘safe haven’ — utočište vrednosti u olujnim vremenima.
Analitičari JPMorgan Chasea opisuju trenutno okruženje kao ‘dobro ukorenjeni režim nadperformansa realne imovine u odnosu na papirnu imovinu‘ — formulacija koja jasno stavlja do znanja da banka vidi dugoročnu strukturnu promenu, a ne puki spekulativni balon.
Ostale banke pridružuju se bullish horu
JPMorgan nije usamljen u optimizmu. Wells Fargo je podigao svoju prognozu na raspon između 6.100 i 6.300 dolara po unci, pozivajući se na geopolitičku nestabilnost i snažnu investitorsku potražnju za sigurnijom imovinom. Goldman Sachs zadržava prognozu od oko 5.400 dolara, zasnovanu na kontinuiranoj akumulaciji od strane centralnih banaka i jačim investitorskim prilivima. Deutsche Bank, pak, potvrđuje dugoročni cilj od blizu 6.000 dolara po unci.
Nasuprot tome, Morgan Stanley je nedavno snizio svoju prognozu na 5.200 dolara, što svedoči o tome da konsenzus na tržištu nije ni izbliza jedinstven.
Individualni investitori okreću se fizičkom zlatu
Ekonomska neizvesnost ne pogađa samo institucije. Sve veći broj malih investitora kupuje fizičke zlatne proizvode — novčiće, poluge i zlatne šipke. Prema podacima kompanije US Gold & Coin, svega 10,8 odsto Amerikanaca trenutno ulaže u fizičko zlato, dok je, prema Gallupovom istraživanju iz 2025. godine, čak 62 odsto vlasnika akcija na berzi.
JPMorganovi analitičari naglašavaju da bi čak i skromne promene u ponašanju investitora mogle značajno uticati na cene. Banka procenjuje da bi, ako bi samo 0,5 odsto stranih ulaganja u američku imovinu bilo preusmereno u zlato, cene mogle krenuti prema 6.000 dolara brže nego što većina investitora očekuje.
Volatilnost ostaje ključni rizik — i ne treba je potceniti
Uprkos optimizmu, analitičari uporno upozoravaju na rastuću volatilnost ovog tržišta. Krajem januara 2026. godine, zlato se trgovalo na nivou od oko 5.419 dolara po unci, da bi za svega nekoliko dana palo na oko 4.660 dolara. Taj nagli pad jasno je pokazao koliko brzo cene mogu da se kreću u periodima tržišnog stresa. Sam JPMorgan Chase prizaje da rast ‘neće biti linearan‘ i upozorava investitore da se pripreme na velike cenovne oscilacije.
Analitičari Morningstar-a savetuju investitorima da ne alociraju više od 15 odsto portfelja u imovinu vezanu za zlato. Preporučuju i da se zlato tretira kao dugoročna zaštita vrednosti, a ne kao instrument za reagovanje na kratkoročne tržišne pokrete. Važno je imati na umu da zlato, za razliku od akcija ili obveznica, ne generiše prihod — njegova vrednost u potpunosti zavisi od raspoloženja investitora, kretanja kamatnih stopa i geopolitičkih dešavanja. Izloženost ovom tržištu moguće je ostvariti kroz fizičko zlato, ETF fondove ili akcije rudarskih kompanija, pri čemu svaki od ovih instrumenata nosi drugačiji nivo rizika.