
Kina ozbiljno utiče na cenu zlata — i niko ne priča o tome
Dok zapadni investitori svakodnevno analiziraju izjave Federalnih rezervi i brojke o inflaciji, nešto se tiho, ali moćno događa na drugom kraju sveta. Kina – najveći svetski uvoznik i kupac zlata – sve više utiče na globalnu cenu ovog plemenitog metala. I to ne samo kroz potražnju, već i kroz sopstvenu ekonomsku politiku.
Zlato se klima – ali ne zbog Amerike
U proteklih nekoliko nedelja cena zlata je oscilirala, iako su osnovni podaci iz SAD-a ostali relativno stabilni. Šta se promenilo? Kineska centralna banka nije prijavila novi mesečni otkup zlata u aprilu, prvi put posle 18 uzastopnih meseci kupovine.
Tržište je odmah reagovalo. Investitori su shvatili da apetit Kine za zlatom nije neograničen. I dok se svi pitaju šta će sledeće uraditi Fed, zapravo bi trebalo da gledaju — Peking.
Zašto je Kina toliko bitna za zlato?
Kina već godinama kupuje zlato kako bi diversifikovala svoje devizne rezerve i smanjila zavisnost od dolara. U tom procesu, postala je najveći pojedinačni kupac zlata na svetu, kako fizičkog tako i preko državnih institucija.
Ali sada, kada se kineska ekonomija usporava, i kada jenjava potražnja za luksuzom i investicijama u Aziji, cene zlata mogu trpeti zbog “kineskog faktora” — što je do sada često bilo zanemarivano u analizama sa Zapada.
Kineski investitori gube interesovanje?
Prema podacima sa berzi u Šangaju i Hong Kongu, promet vezan za zlatne ETF-ove i derivativne proizvode je značajno pao. I dok fizičko zlato i dalje drži vrednost, špekulativni kapital se povukao. Sve to utiče na likvidnost i volatilnost.
Postavlja se pitanje — da li je Kina dostigla svoj zlatni vrhunac, bar u ovom ciklusu? Ako jeste, to bi moglo da ublaži dalji rast cena, barem dok se ne pojave novi veliki kupci.
Šta ovo znači za male investitore?
Za sve koji razmišljaju o ulaganjima u investiciono zlato, poruka je jasna: gledajte širu sliku. Fed, inflacija i američko tržište nisu jedini faktori. Kina može promeniti smer kretanja cene gotovo preko noći.
Ako PBoC odluči da nastavi kupovinu — zlato lako ide preko 3.300 dolara. Ako ostanu uzdržani, mogući su kraći periodi korekcije. U svakom slučaju, fizičko zlato ostaje dugoročno sigurna luka.
Zlato i geopolitika — globalna slagalica
Ne zaboravimo i politički kontekst. Sve veća tenzija između Kine i SAD može dodatno uticati na kurs juana, trgovinske tokove i, posredno — na cenu zlata. Zato nije čudo što mnogi analitičari sada revidiraju prognoze za naredne kvartale, u zavisnosti od toga kako se Kina postavlja.
Za razliku od SAD, gde su centralne banke otvorene u komunikaciji, kineske odluke često dolaze iznenada i sa velikim posledicama. A to tržište zlata čini još nepredvidivijim — i zanimljivijim.
Zaključak
Zlato više nije samo “američka priča”. Sve oči su uprte ka Pekingu, jer Kina danas ima moć da pogura ili zakoči cene — u tišini, ali sa ozbiljnim posledicama. Zato bi investitori morali da prate i Istok, ne samo Zapad.