Moskva prodaje zlato dok EU cilja zamrznutu rusku imovinu
- Rusija ubrzava prodaju zlata kako bi finansirala ratne troškove
- EU planira da iskoristi zamrznutu rusku imovinu za pomoć Ukrajini
- Cena investicionog zlata stabilna, ali pod pritiskom geopolitičkih dešavanja
- Povećana potražnja za zlatnim polugama i dukatima u Evropi
Rat u Ukrajini menja tok globalnih finansijskih tokova, i to doslovno. Moskva je poslednjih meseci intenzivirala prodaju zlata, pokušavajući da obezbedi devize za dalju vojnu kampanju. Istovremeno, Evropska unija traži pravne mehanizme da upotrebi zamrznutu rusku imovinu za finansiranje pomoći Ukrajini.
U ovom kompleksnom geopolitičkom okruženju, investiciono zlato ostaje svetionik stabilnosti. Ali da li zaista jeste?
Rusija prodaje zlato — i to mnogo
Prema podacima ruskog Ministarstva finansija, Moskva je samo u prvoj polovini 2024. prodala preko 20 tona zlata na međunarodnom tržištu. Ova praksa nije nova, ali je intenzivirana kako bi se nadomestio manjak prihoda od nafte i gasa, koji su pod sankcijama.
U igri su i zlatne rezerve centralne banke. Iako zvanično nisu značajno umanjene, analitičari veruju da se deo zlata prodaje preko trećih zemalja, poput UAE i Kine, gde sankcije nisu u punoj meri primenjene.
Evropa uzvraća — zamrznuta imovina kao finansijski alat
Evropska unija raspolaže sa preko 200 milijardi evra ruske imovine zamrznute u bankarskom sistemu. Iako je korišćenje tih sredstava pravno komplikovano, postoji rastući politički pritisak da se ona iskoriste za finansiranje pomoći Ukrajini, uključujući i vojnu opremu.
Finansijski mehanizmi koji se razmatraju uključuju reinvestiranje prihoda od te imovine, a ne nužno direktno trošenje glavnice. Ipak, Rusija je već zapretila da će uzvratiti sličnim merama.
Šta to znači za investitore u zlato?
U ovakvom okruženju, investiciono zlato ponovo dobija na značaju. Od početka godine, cena zlata kreće se između 1900 i 2050 dolara po unci, s tendencijom rasta u momentima geopolitičkih tenzija.
U zapadnoj Evropi raste potražnja za fizičkim zlatom — naročito za zlatnim polugama manjih gabarita i zlatnim dukatima. Ovi oblici zlata nisu samo simbol stabilnosti, već i likvidnosti u kriznim vremenima.
Zaključak: Zlato ostaje geopolitičko oružje
Kada se velike sile sukobe, zlato uvek igra dvostruku ulogu — kao sredstvo finansiranja i kao bezbedno utočište. Moskva koristi svoje rezerve da finansira rat, dok investitori u EU i širom sveta traže sigurnost u fizičkom zlatu.
Bilo da govorimo o zlatnim polugama u trezoru ili zlatnim dukatima u porodičnom sefu, zlato je i dalje valuta poslednje instance. A u svetu koji gubi poverenje u papire, to nije mala stvar.