Cena zlata se ovog utorka ponovo popela iznad psihološki važne granice od $3,300 po unci, podržana slabljenjem američkog dolara i obnovljenom potražnjom za sigurnim utočištem u nesigurnim globalnim okolnostima.

Slabiji dolar jača zlato

Američki dolar je oslabio na deviznim tržištima, što je automatski povećalo atraktivnost zlata. Kako je zlato denominovano u dolarima, slabija valuta omogućava kupcima iz drugih zemalja da za isti iznos lokalne valute kupe više unci, što podstiče dodatnu potražnju.

Istovremeno, prinosi na američke obveznice su blago pali, što dodatno podržava zlato kao imovinu koja ne donosi kamatu, ali pruža stabilnost u vreme nestabilnosti.

Geopolitičke tenzije i tržišna neizvesnost

Rastuća zabrinutost oko globalne bezbednosti i potencijalnih trgovinskih tenzija ponovo je usmerila pažnju investitora ka zlatu. Analitičari navode da su poslednji izveštaji o tenzijama na Bliskom istoku i političkoj neizvesnosti u SAD-u doprineli povratku “sigurnih utočišta” u centar pažnje.

U takvom okruženju, zlato ostaje pouzdan alat za očuvanje vrednosti kapitala, naročito u vreme kada tradicionalna tržišta osciluju, a rizici postaju sve izraženiji.

Fokus tržišta na FED i podatke o inflaciji

Investitori pažljivo prate poruke iz američkog Federalnih rezervi, jer se bliži sledeća odluka o kamatnim stopama. Ukoliko inflacija nastavi da popušta, a Fed signalizira mogući kraj ciklusa povećanja kamata, to bi moglo dodatno pogurati cenu zlata naviše.

Trenutna cena zlata beleži rast od preko 20% od početka godine, a Deutsche Bank je nedavno prognozirala nivoe i do $3,700 po unci do kraja 2026, što uliva dodatno poverenje među dugoročnim investitorima.

Zaključak

Povratak cene zlata iznad $3,300 svedoči o trajnoj ulozi plemenitog metala kao zaštite u vremenima nesigurnosti. Za one koji razmišljaju o ulaganju, ovi momenti predstavljaju važan signal da zlato i dalje igra ključnu ulogu u očuvanju vrednosti – bilo kao deo penzionih portfelja, bilo kao sigurnosna rezerva u turbulentnim periodima.