Berenberg savetuje: 45% portfelja u zlato, srebro i bitkoin — obveznice potpuno izbačene
- Berenberg predlaže da investitori alociraju 45% portfelja u zlato, srebro i bitkoin, uz potpuno izbacivanje obveznica.
- Strategija je na snazi od 2020. godine i temelji se na visokim državnim dugovima, slabljenju valuta i dugotrajnoj inflaciji.
- Preostalih 55% raspoređeno je na akcije (35%) i sirovine (20%), bez ijednog procenta u državnim ili korporativnim obveznicama.
- Wells Fargo paralelno prognozira cenu zlata od 8.000 dolara po unci do kraja 2027.
Jedna od najstarijih privatnih banaka okrece leda obveznicama
Berenberg, jedna od najstarijih privatnih banaka na svetu sa sedistem u Hamburgu, uputila je investitorima preporuku koja bi pre nekoliko godina bila nezamisliva u konzervativnim finansijskim krugovima: potpuno izbaciti obveznice iz portfelja i umesto njih staviti zlato, srebro i bitkoin. Strategija nije impulsivna reakcija na trenutne trzavice tržišta — ona je na snazi od 2020. godine i odražava duboko ukorenjeno uverenje da tradicionalni instrumenti zaštite od rizika više ne ispunjavaju svoju ulogu.
Vodeći strateg banke Džonatan Stabs (Jonathan Stubbs) pojasnio je da Berenberg upravlja imovinom strateški, a ne taktički. Drugim rečima, reč je o dugoročnom pogledu na svet, a ne o kratkoročnom okidanju na osnovu dnevnih kretanja tržišta.
Kako izgleda portfelj koji je Berenberg predložio
Segment ‘zlato plus’ — 45% portfelja
Najveci deo portfelja — punih 45% — Berenberg je namenio onome što analitičari banke nazivaju segmentom ‘zlato plus’. Ovaj segment obuhvata fizičko zlato i srebro, ali i bitkoin kao digitalni pandan plemenitim metalima. Zlato je, prema oceni banke, ‘daleko bolji i prikladniji instrument zaštite od inflacije nego obveznice’, posebno u okruženju koje karakterišu rastuci državni dugovi i erozija kupovne moci papirnih valuta.
Sirovine — 20% portfelja
Petina portfelja usmerena je ka sirovinama, uz poseban naglasak na metale koji su ključni za energetsku tranziciju i digitalnu ekonomiju — nikal, kobalt i bakar. Berenberg smatra da ce fiskalna podrška teškoj industriji i ubrzana digitalizacija stvoriti strukturnu potražnju za ovim materijalima u godinama koje dolaze.
Akcije — 35% portfelja, ali ne americke
Preostalih 35% namenjeno je akcijama, ali uz važnu napomenu: Berenberg favorizuje globalnu diversifikaciju nauštrb americkih hartija od vrednosti. Ova preferencija ka globalnim tržištima prisutna je od kraja 2024. godine i temelji se na očekivanju produžene slabosti americkog dolara. Ipak, analitičari banke priznaju da su tržišta u poslednjih nekoliko nedelja snažno porasla, zbog čega ‘akcije kratkoročno teško vrede juriti’.
Tematski, Berenberg izdvaja sektor komunalnih usluga i telekomunikacija kao pobednike koji funkcionišu ‘po svakom vremenu’, dok investitorima preporučuje da ostanu usklađeni sa industrijama teške moci kako bi imali korist od fiskalne podrške i zaštitu od poremecaja koje donosi veštačka inteligencija.
Zašto su obveznice izbačene — makroekonomska logika iza odluke
Berenbergova odluka da u potpunosti izbaci obveznice nije estetska — ona je analitička. Banka identifikuje nekoliko ključnih faktora koji su oblikovali ovu strategiju.
Pre svega, tu su visoki nivoi državnog duga u razvijenim ekonomijama, koji smanjuju verodostojnost obveznica kao sigurnog utočišta. Uz to, tzv. ‘fiat debasement trade’ — slabljenje kupovne moci papirnih valuta kroz monetarnu ekspanziju — čini realne prinose na obveznice sve manje atraktivnim. Konačno, Berenberg prognozira produženu i povišenu inflaciju, što dodatno errodira vrednost fiksnih prihoda.
Makroekonomski okvir banke opisuje se kao ‘mek i ravan’ sa rizikom stagflacije, uzrokovanim slabom tražnjom i poremecajima u lancima snabdevanja, delimično i zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku. Važno je napomenuti da Berenberg u svom bazičnom scenariju ne predviđa recesiju, ali ni ne isključuje takav ishod.
Banka takođe prati tzv. ‘Trampovu paradigmatsku promenu’ — skup rizika vezanih za politiku, cene, profite, ljude i potencijalne pandemije — i smatra da svaki investicioni savet mora biti preispitan kroz tu prizmu.
Wells Fargo ide i dalje: zlato na 8.000 dolara do 2027.
Berenbergova preporuka nije usamljena na tržištu. Američka banka Wells Fargo modelovala je optimistički scenario u kome cena zlata dostiže 8.000 dolara po unci do kraja 2027. godine. Strateg banke Osang Kvon (Ohsung Kwon) navodi da se nalazimo u ‘četvrtom ciklusu slabljenja valuta koji je počeo 2022. godine’. Prema njegovoj analizi, zlato je nakon nedavnog pada ponovo blizu fer vrednosti od 4.500 dolara, a svi ključni pokretači ukazuju na dalji rast.
Ove prognoze dolaze u trenutku kada zlato već beleži istorijske rekorde, a institucionalni investitori sve otvorenije razmatraju alternativne klase imovine kao zamenu za tradicionalne instrumente fiksnog prihoda.
Poruka koja menja paradigmu upravljanja imovinom
Berenbergova strategija nije samo investiciona preporuka — ona je simptom dubokih promena u načinu na koji profesionalni upravljači imovinom gledaju na rizik i zaštitu kapitala. Kada banka sa više od 430 godina tradicije odluči da potpuno napusti obveznice u korist zlata, srebra i bitkoina, to nije signal za paniku — ali jeste signal da se nešto fundamentalno promenilo u globalnoj finansijskoj arhitekturi.
Investitori koji su decenijama gradili portfelje na klasičnoj podeli između akcija i obveznica suočavaju se sa izazovom koji zahteva preispitivanje osnovnih pretpostavki. Pitanje više nije da li diversifikovati ka realnoj imovini, već koliko brzo.
Napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja investicioni savet. Svaka investiciona odluka nosi rizik, a prošli prinosi ne garantuju buduće rezultate.