Zlato i srebro skaču dok dolar tone: Rat sa Iranom gura naftu na četvorogodišnji maksimum
- Cena zlata porasla za 87 dolara, dostigavši 4.648 dolara po unci u ranom trgovanju
- Brent nafta prešla 126 dolara po barelu — najviše od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine
- Federalne rezerve nisu menjale kamatne stope, ali se produbljuju unutrašnje podele
- Evrozona beleži rast BDP-a od svega 0,1% u prvom kvartalu, inflacija ubrzava na 3%
- MMF upozorava da rat SAD–Iran ponovo raspiruje inflaciju u Kini
Plemeniti metali u naletu dok geopolitička napetost pritiska dolar
Tržišta plemenitih metala otvorila su četvrtak snažnim rastom, podstaknuta oštrim padom indeksa američkog dolara i rastućom zebnjom zbog mogućeg vojnog sukoba između Sjedinjenih Država i Irana. Junski fjučers na zlato porastao je za 87 dolara, dostigavši 4.648 dolara po unci, dok je majski fjučers na srebro skočio za 2,10 dolara na 73,67 dolara. Analitičari ovo kretanje tumače kao kombinaciju ‘bargain huntinga’ — kupovine po nižim cenama nakon nedavnih korekcija — i klasičnog bekstva u sigurna utočišta usred geopolitičke neizvesnosti.
Rat, nafta i spirala globalnih posledica
Nafta probija psihološke barijere
Brent sirova nafta zabeležila je skok od čak 7,1%, probivši granicu od 126 dolara po barelu — nivo koji nije viđen od perioda neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Do kraja jutarnje sesije cena se stabilizovala oko 122 dolara. Okidač za ovaj skok bila je vest agencije Aksios da će predsednik Donald Tramp biti upoznat sa novim vojnim opcijama prema Iranu, a da će admiral Brad Kuper, komandant Centralnog komande SAD, lično voditi brifing. Dva neimenovana izvora potvrdila su da se ozbiljno razmatra nastavak borbenih operacija.
Posledice po potrošače već su vidljive: cena benzina u Kaliforniji prešla je 6 dolara po galonu, a azijske valute, uključujući indijsku rupiju koja je pala na istorijski minimum, trpe pritisak zbog rastućih troškova uvoza energenata.
Federalne rezerve: status kvo uz rastuće nesuglasice
Federalni komitet za otvoreno tržište (FOMC) zadržao je kamatne stope nepromenjenim na poslednjoj sednici, što je bilo u skladu sa opštim očekivanjima. Međutim, ono što je privuklo pažnju tržišta jeste produbljivanje podela unutar samog Feda: četiri člana glasala su protiv odluke, od kojih su trojica prigovorila formulaciji u saopštenju koja sugeriše da će centralna banka eventualno nastaviti sa snižavanjem stopa. Predsednik Feda Džerom Pauel izjavio je da namerava da ostane u Odboru guvernera i da neće napustiti instituciju dok sporna krivična istraga o centralnoj banci ne bude ‘potpuno i transparentno okončana’.
Stagflacija kuca na vrata Evrope
Podaci Eurostata doneli su neprijatno iznenađenje: BDP evrozone porastao je u prvom kvartalu 2026. za svega 0,1%, ispod medijanske procene od 0,2%. Istovremeno, inflacija je u aprilu ubrzala na 3% — najbrži tempo od septembra 2023. — pri čemu su energenti glavni pokretač rasta cena. Kombinacija usporavanja ekonomskog rasta i ubrzane inflacije klasičan je recept za stagflaciju, fenomen koji je Evropu poslednji put ozbiljno pogodio tokom naftnih šokova sedamdesetih godina prošlog veka. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorila je da bi ekonomske posledice mogle biti osećane ‘godinama unapred’. Francuska i Italija već su revidirali projekcije rasta naniže, dok je Nemačka prepolovila svoju prognozu za 2026. na 0,5%.
Kina: povratak inflacije ili privremeni oporavak?
Međunarodni monetarni fond upozorava da rat između SAD i Irana počinje da raspiruje inflacione pritiske i u Kini, koja je dugi niz meseci bila zarobljena u deflaciji. Krisna Šrinivasan, direktor MMF-a za Aziju i Pacifik, izjavio je za Bloomberg televiziju da su se određeni inflacioni pokazatelji popravili, ali je dodao da bi ‘želeo da to vidi na trajnijoj osnovi pre nego što donese čvršće zaključke’. Kineska ekonomija ipak beleži solidan rast, delimično zahvaljujući eksplozivnoj globalnoj tražnji za veštačkom inteligencijom i visokotehnološkim proizvodima, što je pokrenulo izvozni bum širom Azije.
Tehnička slika: zlato traži novi rekord, srebro testira otpore
Sa tehničke strane, bikovi na junskim fjučersima zlata imaju za cilj zatvaranje iznad čvrste otpornosti na nivou aprilskog maksimuma od 4.917,70 dolara. Prva podrška leži na 4.600 dolara, a zatim na noćašnjem minimumu od 4.550,80 dolara. Prva otpornost je na 4.700 dolara, potom na nedeljnom maksimumu od 4.745,80 dolara. Vajkofova tržišna ocena iznosi 5,0 — neutralno.
Kod majskog fjučersa na srebro, bikovi ciljaju zatvaranje iznad aprilskog maksimuma od 83,245 dolara. Prva otpornost je na 75 dolara, zatim na 76,555 dolara. Podrška se nalazi na nedeljnom minimumu od 70,885 dolara, a zatim na psihološki važnom nivou od 70 dolara. Vajkofova ocena: 5,0.
Indeks američkog dolara beleži osetne gubitke, dok se cena nafte WTI na Nymeksu kreće oko 106 dolara po barelu. Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice iznosi 4,41%.
Tržišta između dva ognja: inflacija i nesigurnost
Globalna ekonomija ulazi u period u kome se geopolitički rizici i makroekonomski pritisci međusobno pojačavaju. Rast cena energenata zbog iranskog faktora istovremeno ubrzava inflaciju, usporava rast i slabi valute — naročito u zemljama koje su neto uvoznici nafte. Zlato i srebro, kao klasična utočišta u vremenima neizvesnosti, logično reaguju rastom. Ključno pitanje za naredne sedmice ostaje da li će diplomatija uspeti da zaustavi dalju eskalaciju ili će tržišta morati da se prilagode scenariju dugotrajnog vojnog sukoba čije bi ekonomske posledice bile dalekosežne i teško predvidive.